Prema dogovoru sa sastanka iz Brisela održanog početkom ljeta, Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom USK-a, do 1. septembra državnim organima mora predložiti novu lokaciju za formiranje novog privremenog prihvatilišta za ilegalne migrante izbjeglice koji prolaze kroz Krajinu. Biće to hale u Medenom polju, potvrdio nam je ministar unutrašnjih poslova USK-a Nermin Kljajić.
Krajem sedmice, saznajemo da će biti održan novi sastanak Operativne grupe za nadzor nad migrantskom krizom USK-a, a zaključci koji se tada donesu, biće prezentirani Ministarstvu sigurnosti BiH i Operativnoj grupi na državnom nivou. Jedan od glavnih zaključaka biće da hale u Medenom polju predložimo za novu lokaciju smještaja migranata i izbjeglica, kazao je za Cazin.net ministar MUP-a USK-a Nermin Kljajić.
Svjesni smo stava bosanskopetrovačke lokalne zajednice kao i Odbora za zaštitu Srba u FBiH, ali hale u Medenom polju jedina su opcija za formiranje novog privremenog prihvatilišta za nelegalne migrante i izbjeglice koji dolaze u USK-a sa namjerom da pređu u Hrvatsku, odnsono Evropsku uniju. Razumijemo i strah lokalnog stanovništva, koji je identičan onom stanovnika Vučjaka kada smo počeli sa prebacivanjem ljudi na tu lokaciju. Međutim, upravo zato što su migranti i izbjeglice na jednom mjestu gdje je ujedno i veća koncentracija pripadnika policije, stanovnici tamo nemaju problema sa migrantskom populacijom, niti su zabilježene provale u stambene objekte-kaže Kljajić.
Pored toga, sa Vučjaka se ljudi moraju izmjestiti u prostore gdje će biti zaštićeni od vremenskih uslova, gdje imaju tekuću vodu i struju, a sada je već kasno da se traži lokacija gdje bi se izgradile prostorije koje bi zadovoljile uslove za humano zbrinjavanje izbjeglica i migranata. Formiranjem privremenog prihvatilišta, u Medeno polje bili bi izmješteni ljudi sa Vučjaka, te iz veliklokladuškog Mirala i Bire Bihać. Time bi ovi kampovi bili zatvoreni za prihvat novih migranata i izbjeglica, kaže Kljajić i dodaje da u funkciji ostaju centri u bihaćkom Đačkom domu i cazinskoj Sedri, gdje su smještene ranjive kategorije, djeca i žene.
Inače, do 1.septembra su i ostale lokalne zajednice koje se nalaze na migrantskoj ruti u našoj državi trebale predložiti lokacije za smještaj izbjeglica i migranata, a kako bi se rastretio Unsko-sanski kanton koji skoro dvije godine podnosi najveći teret migrantske krize. Nezvanično saznajemo, niko još uvijek nije predložio lokaciju za smještaj ovih nesretnika. Tri hiljade i dvije stotine migranata i izbjeglica može boraviti u Unsko – sanskom kantonu, a da pri tome ne bi bila ugrožena sigurnost kako domaćeg stanovništva, tako ni migranata i izbjeglica- kaže Kljajić.
AUTOR A.Š.
