Par kilograma šljiva, otprilike toliko grožđa, s time je penzioner Osman Kutješ za danas završio kupovinu. Njegova primanja od oko 500 maraka mjesečno odavno su nedovljna da pokriju sve skuplji život. Kupuje se, kaže, samo osnovno, o luksuzu bilo koje vrste se ne razmišlja.
“Daleko skuplje je, Boga mi, počevši od goriva pa sve dalje, svaki dan samo cijene rastu, danas dođeš nešto je dvije marke i po, sutra je 2.90, pa onda za deset dana 3.20 i tako na svaki proizvod samo raste. Mislim, puno se osjetilo i na budžetu i na svemu, puno se sada i manje kupuje i mesa i narod ako nastavi ovako će početi da obolijeva jer ne može da kupi”, zabrinut je Kutješ.
Potrošačka korpa za mjesec juli u Federaciji BiH iznosi čak 2.668 maraka, što znači da prosječna plaća od oko 1.100 maraka može pokiriti polovinu korpe, a minimalna plaća 543 marke, tek 20 posto osnovnih životnih potrepština, podaci su Saveza samostalnih sindikata. Potrošačka korpa podrazumijeva prehranu, komunalne usluge, higijenu, obrazovanje, odjeću i obuću, prijevoz, a stvarne potrebe građana su i mnogo veće od toga, krediti, lijekovi, upozoravaju iz Sindikata.
“Tako da ovaj iznos koji mi objavimo ustvari je za nekoliko stotina KM za najveći broj radnika u FBiH čak i viši na mjesečnoj bazi. Ono što posebno zabrinjava je preniska minimalna plata koja ne pokriva ništa u suštini od najosnovnijih životnih troškova jedne četveročlane porodice a sada smo u mjesecu augustu kada se pripremamo za novu školsku godinu kada će trebati kupovati knjige, školski pribor, tako da već sada znamo da će sigurno potrošačka korpa ukoliko ne bude značajnog rasta drugih cijena, samo ovaj dio koji se odnosi na obrazovanje usvtvari za nekih 250 do 300 KM povećati ukupan iznos troškova”, istakla je Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Usporedbe radi, u julu 2020. godine potrošačka korpa iznosila je oko 1.800 maraka dok je prosječna plaća bila 935 maraka. Danas, potrošačka korpa je za čak osamsto maraka viša dok s druge strane porast plaće je nešto viši od 150 maraka.
Ono što se treba uzeti u obzir kada se govori o prosječnoj plaći jeste da gotovo 80 posto građana ne prima te iznose, te da je riječ o nekoliko stotina maraka manje. Najugroženijim kategorijama vlade su dijelile jednokratnu pomoć, dok većina penzionera povećanja nije ni osjetila.
Foto: N1
