Kakva je bezbjednosna situacija u USK-u?
- Stanje sigurnosti u USK-u je zadovoljavajuće, kao i na području cijele Federacije. Mi i dalje na području USK-a zadržavamo pozitivan trend kad su u pitanju statistički podaci u odnosu na stanje kriminaliteta, javnog reda i mira, saobraćaja i zakonitosti u radu. Imamo blago povećanje krivičnih djela kad je u pitanju kriminalitet.
Prevencija
To su u glavnom krivična djela poput zloupotrebe droga. Imamo za 11 posto smanjenje broja krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata u odnosu na uporedni period prethodne godine. Kad su u pitanju javni red i mir, imamo smanjenje za 28 posto.
Stanje sigurnosti saobraćaja u ovom kantonu?
- Ono što čini stanje sigurnosti saobraćaja bitnim je da smo mi jedini u FBiH donijeli akcioni plan 2016-2020. pod nazivom “Prevencija broja saobraćajnih nesreća i njihovih posljedica”. Za prošlu godinu smo imali smanjenje saobraćajnih nesreća za osam posto u odnosu na 2016. U 2017. imali smo 54 posto, odnosno 11 manje poginulih nego u uporednom periodu (2016). Ove godine u prvom kvartalu imamo dva poginula, što je povećanje za jedan posto, međutim, i ova saobraćajka koja je bila u januaru, vjerovatno se radi o nečemu drugom, a ne o saobraćajnoj nesreći. Naime, osoba je izvršila samoubistvo hvatanjem za trafostanicu, što je kvalifikovano kao saobraćajna nesreća.
Ono čemu mi u posljednje vrijeme pridajemo pažnju je kontrolisanje vozača koji voze pod uticajem alkohola. Tako smo za prva tri mjeseca ove godine ukupno evidentirali i iz saobraćaja isključili 566 vozača koji su bili pod uticajem alkohola. U vožnji smo zatekli 322 vozača koja su upravljala vozilom prije sticanja prava na upravljanje. Iz saobraćaja smo isključili 286 vozila po raznim osnovama - tehnička neispravnost, carinski prekršaj, vozilo kao predmet krivičnog djela...
Na koji bezbjednosni problem se trenutno fokusiraju pripadnici MUP-a USK-a?
- Trenutno pažnju javnosti izaziva i predmet je rada Uprave policije takozvana migrantska kriza, s obzirom na to da smo najfrekventnije područje i gdje je teritorijalna razlika između granice BiH i Slovenije najmanja. Tu su i ranije pojedinci i grupe ilegalno organizovali prevoz migranata. S tim u vezi vođene su neke istrage te imamo i pravosnažne presude. Međutim, ovo je sada pojedinačno, iako ima i organizovanih grupa koje vrše transport ilegalnih migranata u Sloveniju.
Na kakve probleme u ovom segmentu nailazi policija u USK-u?
- Nisam znao za podatak da migranti jednostavno pođu na put bez ličnih dokumenata, jer ako nemaju lična dokumenta, ne možete ih vratiti u polaznu državu. Jedino što je tu relevantno je njihova fotografija. Svi ostali podaci su upitni.
Azil
Sa aspekta policijskog rada nemoguće je potvrditi da se radi o onoj osobi za koju se izdaju. I šta se dešava, u svim normalnim zemljama kad zatražite politički azil ili bilo kakav status azilanta, vi ne možete izaći iz azilantskog centra. Kod nas kad zatraže azil i dobiju papir da su azilanti, oni mogu nesmetano hodati po čitavoj teritoriji i izaći iz zemlje kad hoće. Kad pređu u Hrvatsku, oni ih nekad uhvate i vrate, a nekad im oduzmu papire i vrate ih u BiH. Mi takve identifikujemo, predamo Graničnoj policiji, koja ih preda Terenskom uredu za strance, gdje imigranti ponovo kažu da traže azil. Gradovi u kojim se najviše primjećuju azilanti su trenutno Velika Kladuša i Bihać.
