I dok srpski turisti sve više upoznaju albansko primorje, iz te zemlje u ivanjički kraj prvi put stigli su berači malina. Miro Rajković iz Prilika ima u planu još jednu grupu stranih sezonaca.
“Imao sam dve grupe. Jednu iz Mongolije, koju sam tražio, a drugu iz Albanije. Međutim, u Mongoliji je sada problem s koronom, ne znam koliko će to trajati pošto je kod njih tek sada buknula zaraza. Ako budu mogli, doći će tek petnaestog, a ovi iz Albanije su došli”, kaže Miro za RTS.
U ariljskom kraju očekivali su 40 berača iz Indije, međutim, zbog kovida, njihov dolazak je otkazan.
Visoka cijena maline uticaće na rast površina pod ovim voćem, ali u Srbiji raste potreba za poljoprivredom, pa se planira dolazak jeftine radne snage iz Azije i Afrike.
“I već imaju firme koje uvoze radnu snagu i koje formiraju velike stambene blokove, naročito u Vojvodini, mada je korona to malo odložila”, kaže Zoran Radovanović iz stručne grupa Ministarstva poljoprivrede za malinu.
“Mi smo za sve to uredili. Imamo Zakon o angažovanju sezonskih radnika, gde i stranac može uz prijavu Ministarstvu unutrašnjih poslova, nadležnoj Policijskoj upravi, da dobije pravo da radi tokom sezone i da bude potpuno osiguran i penzijski i zdravstveno i da ljudi budu sigurni, oni koji ga angažuju i oni koji rade”, kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.
Poljoprivrednici bi, kažu, zbog jezika, mentaliteta, ishrane, radije sezonce iz Srbije ili regiona.
“Ali ako bude potrebe, moraćemo i mi da tražimo strance. Ako nema ko drugi da radi, onda će raditi oni“, kaže Branko Đokić, poljoprivrednik iz Brezne.
Albance je u Prilike privukla dnevnica od trideset evra, uz smještaj i ishranu do završetka berbe. I dok u Srbiji mnogi nezaposleni izbjegavaju rad na poljima, iz dalekih dijelova svijeta, zbog troškova puta, sezonci će u Srbiju dolaziti najkraće na šest mjeseci.
