Nekada najsigurnija grana poljoprivrede na području Zeničko-dobojskog kantona – malinarstvo nalazi se pred propadanjem, a sve zbog toga što su vlasnici hladnjača raskinuli ugovore s poljoprivrednicima kojim će dnevno propadati više od 20 tona malina.
Bosna i Hercegovina je osma u svijetu po proizvodnji malina i bilježi najbrži rast u pogledu razvoja ove grane poljoprivrede. Proizvođači malina su smatrali da su otkupne cijene njihov najveći problem, međutim, ono s čim se susreću proizvođači na sjeveru Zeničko-dobojskog kantona mnogo je gore.
Nekoliko vlasnika hladnjača, koje su prošle godine uredno otkupljivale maline od proizvođača, ove godine su raskinuli ugovore s proizvođačima koji imaju mnoštvo problema. Uvjereni da će neko otkupiti njihove maline pa ih i skladištiti, proširili su svoju proizvodnju, a sada su primorani uništavati, poklanjati ili bacati maline.
Plodna godina i novi problemi za malinare
Salih Mujanović, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, je kazao kako je prošla godina za proizvođače malina bila teška zbog otkupnih cijena, zbog čega je na kraju pala proizvodnja uprkos ekspanziji malinarstva.
“Malinarstvo je za većinu porodica rješavalo egzistencijalno pitanje, a nekima je bilo i dodatni izvor prihoda. Dosta ljudi je izašlo iz proizvodnje zbog niske otkupne cijene, ali oni uporni su proširili svoje kapacitete. Ove godine imamo povoljne klimatske uslove, dobar urod, ali je problem što nemamo gdje skladištiti maline. Mnogo hladnjača je izašlo iz ove priče i stvorilo se ‘usko grlo'”, govori Mujanović.
Hladnjača u Begovom Hanu, nakon ukidanja hladnjača u Tešnju, danas otkupljuje maline iz Tešnja, Doboj-Juga, Maglaja, Zavidovića i Zenice. Međutim, njen dnevni kapacitet je 70 tona, a proizvodnja je puno veća.
“I druge hladnjače imaju iste probleme s prikupljanjem malina od proizvođača. Još veće opterećenje će biti u narednim danima kada se očekuje puni urod. Mnogo proizvođača malina ne može pobrati sve svoje maline pa ih poklanjaju drugima, zovu ljude preko društvenih mreža da dođu ubrati sebi ili uništavaju parcele. Više od 20 tona malina će propasti, na njivi ili u kućama ljudi koji ih beru”, govori Mujanović.
Otkupna cijena više i nije toliki problem malinara sada kada se suočavaju s problemom da ni po cijeni od 1,50 KM ili više neće moći prodati svoje proizvode, jer ih nemaju gdje skladištiti.
Mujanović je dodao kako skladištari i hladnjačari moraju biti kolegijalni i da svoju konkurentnost moraju prevazići i riješiti na drugim poljima kako čitava grana poljoprivrede ne bi trpjela velike gubitke.
“Smanjujemo malinjake da bismo smanjili troškove”
Avdo Memćić iz Begovog Hana prošle godine je uzgajao maline na dva dunuma zemlje, ali zbog pada otkupne cijene i problema proizvodnju je smanjio na pola dunuma.
“Odustao sam od proizvodnje na dva dunuma jer smo imali brojne probleme zbog otkupnih cijena prošle godine. Ovo je možda i početak kraja malinarstva na ovom području. Čovjeka koji je do jučer imao 120 gajbi malina dnevno danas ograničavaju na 15, jer hladnjače ne mogu više otkupiti. Ostatak će propasti, ako ne ide u direktnu prodaju. Sve što smo radili proteklih godina vodilo nas je na čistu nulu, a ove godine ko zna šta će biti”, izjavio je Memćić te dodao da malinari ne mogu glavom kroz zid.
Da bi smanjili troškove proizvodnje, osim Memćića, brojni malinari su smanjili svoje malinjake.
“Ljudi su prije uz dobru otkupnu cijenu mogli platiti i berače i imali su veća polja malina. Međutim, kako je pala otkupna cijena, mnogi su smanjili polja malina, isključili berače iz procesa, jer članovi porodice poberu tu malu količinu malina i sve to da bi na kraju izvukli minimum”, zaključio je Mujanović.
Malinari su prošlih godina na području Zeničko-dobojskog kantona organizovali proteste i javno uništavali malinjake i maline, a još ne znaju šta će uraditi ove godine kako bi skrenuli pažnju javnosti na svoj problem.
