Ova konfrontacija ima svoju historiju, a posebno je postala izražena nakon terorističkog napada na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo po njegovoj objavi kontroverzne karikature poslanika Muhammeda a. s. 2015. godine.
Tada je status muslimanskog stanovništva ponovo postao prioritet za francusku vlast. Antagonizam se nastavio poslije prošlogodišnjeg stravičnog ubistva nastavnika historije i geografije Samuela Patyja. To se desilo nakon što je govoreći učenicima o slobodi govora pokazao spomenutu karikaturu.
Macronova oštra reakcija na ubistvo nije ostala bez odgovora turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji mu je poručio da mu treba "mentalni tretman". Pozvao je i na bojkot francuskih proizvoda. Francuzi nisu pozvali na bojkot turskih proizvoda, ali su tada opozvali ambasadora iz Turske.
I tek što su se odnosi malo relaksirali uslijedile su nove napetosti. Ovaj put zbog najavljenog zakona za koji se tvrdi da je cilj osnažiti republikanizam u Francuskoj. Macron ga nagovještava već nekoliko mjeseci i odnosi se na nekoliko društvenih aspekata. Među njima je i borba protiv "islamskog separatizma".
Šta zakon donosi
Zakon za osnaživanje principa republikanizma, kako je zvanično nazvan, podrazumijeva:
Sankcioniranje govora mržnje pritvorom ili novčano;
Kontrolu finansiranja različitih organizacija;
Kontrolu tzv. školovanja u tajnosti i školovanja kod kuće;
Kontrolu organizacija, među kojima su i sportske, a za koje se smatra da podstrekuju na separatizam;
Sankcioniranje ljekara do 18.000 eura ako budu davali potvrde da ženska osoba nikada nije imala seksualni odnos;
Zabranu poligamije, što bi moglo značiti da migranti koji je praktikuju neće dobiti boravišnu dozvolu;
Uređenje prisilnih brakova;
Strogu kontrolu finansiranja vjerskih organizacija iz inostranstva, pa će se morati prijavljivati svaka inozemna uplata viša od 10.000 eura;
Strožije kazne za krivična djela koja se dovode u vezu s vjerskim zajednicama i za vjerska lica koja budu pozivala na mržnju;
Državnim službenicima će i dalje biti zabranjeno nošenje vjerskih simbola, što znači i zabranu nošenja hidžaba. Međutim, zabrana će se odnositi i na radnike izvan javnog sektora, ali koji rade u kompanijama koje posluju s državom, poput npr. transportnih kompanija, piše Al Jazeera English.
Predsjednik Macron je u oktobru prošle godine izjavio da je islam kao religija u krizi širom svijeta i da je u Francuskoj potrebno osloboditi islam od stranog utjecaja. To će pokušati postići i ovim zakonom koji je državni čelnik opisao kao način da se osnaži prije svega sekularizam kao njen temeljni princip.
"Legalizacija islamofobije"
No, francuski muslimani misle da je zakon usmjeren protiv njih. Tako misli i pravnica Rim-Sarah Alouane s Univerziteta Tolouse Capitole.
U izjavi za NBC News je poručila da se zakonom napadaju građanske slobode. Ocijenila je da njim nije onemogućena zloupotreba vlasti.
Istakla je da je Macronov fokus na radikalizaciji među muslimanima osnažio negativne vjerske stereotipe te time podijelio muslimane u vezi sa zakonom i njihovim odnosom prema njihovoj naciji.
"U Francuskoj je nevidljiv musliman dobar musliman", dodala je Alouane.
Dopisnik Agencije Anadolija iz Pariza Yusuf Ozcan je na videoseminaru ankarske Fondacije za istraživanje migracija (Migration Research Foundation) potcrtao da se zakonom legalizira islamofobija. Pri stavu je da je prvenstveno usmjeren protiv muslimana, jer im se ograničavaju prava i miješa u uvjerenja, piše turski list Daily Sabah.
Da li Macron pogoduje radikalnoj desnici
Nacionalna skupština Francuske je zakon usvojila sredinom februara ove godine, a sada se očekuje odobrenje senatora.
Pojedini analitičari smatraju da će Macronov odnos prema muslimanima, te njegova loša ekonomska i socijalna politika doprinijeti jačanju radikalne desnice tj. povećati njene izglede već na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebali biti održani naredne godine.
Francuska je evropska zemllja s najvećim brojem muslimana - od 67 miliona stanovnika, njih pet miliona su muslimani.
