U razgovoru s Politicoom i dvojicom francuskih novinara nakon što je proveo oko šest sati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom tokom putovanja, Macron je naglasio svoju omiljenu teoriju o "strateškoj autonomiji" za Evropu, vjerovatno predvođenu Francuskom, i tome da Evropa postane "treća supersila"
Rekao je da je "veliki rizik" s kojim se Evropa suočava taj da "bude uhvaćena u krize koje nisu naše, što je sprječava u izgradnji svoje strateške autonomije".
Xi Jinping i Komunistička partija Kine s entuzijazmom su podržali Macronov koncept strateške autonomije i kineski se dužnosnici neprestano pozivaju na njega u svojim odnosima s evropskim zemljama. Stranački lideri i teoretičari u Pekingu uvjereni su da je Zapad u padu, a Kina u usponu i da će slabljenje transatlantskih odnosa pomoći ubrzati ovaj trend.
“Paradoks bi bio da, svladani panikom, vjerujemo da smo samo sljedbenici Amerike. Pitanje na koje Evropljani trebaju odgovoriti … je li u našem interesu ubrzati [krizu] na Tajvanu? Ne. Još gore bi bilo misliti da mi Evropljani moramo postati sljedbenici ove teme i ugledati se na agendu SAD-a i kinesku pretjeranu reakciju,” rekao je Macron.
Samo nekoliko sati nakon što je njegov let napustio Guangzhou i krenuo natrag u Pariz, Kina je pokrenula velike vojne vježbe oko samoupravnog otoka Tajvana, koji Kina smatra svojim teritorijem, ali su SAD obećale da će ga naoružati i braniti.
Te su vježbe bile odgovor na desetodnevnu diplomatsku turneju tajvanske predsjednice Tsai Ing-Wen po zemljama Srednje Amerike koja je uključivala sastanak s republikanskim predsjednikom Predstavničkog doma SAD-a Kevinom McCarthyjem dok je ona boravila u Kaliforniji. Ljudi upoznati s Macronovim načinom razmišljanja rekli su da je on sretan što je Peking barem pričekao da on izađe iz kineskog zračnog prostora prije nego što je pokrenuo simuliranu vježbu "opkoljavanja Tajvana".
Peking je više puta prijetio invazijom posljednjih godina i ima politiku izolacije demokratskog otoka prisiljavanjem drugih zemalja da ga priznaju kao dio "jedne Kine".
Macron i Xi su "intenzivno" razgovarali o Tajvanu, prema francuskim dužnosnicima koji su pratili predsjednika, koji je, čini se, zauzeo pomirljiviji pristup od SAD-a ili čak Evropske unije.
"Stabilnost u Tajvanskom tjesnacu je od najveće važnosti. Prijetnja [od] upotrebe sile za promjenu statusa quo je neprihvatljiva", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je pratila Macrona tokom dijela njegove posjete Xiju.
Xi je odgovorio rekavši da se zavarava svako ko misli da može utjecati na Peking. Čini se da se Macron slaže s tom ocjenom.
“Evropljani ne mogu riješiti krizu u Ukrajini; kako možemo vjerodostojno reći na Tajvanu, 'pazi, ako učiniš nešto loše, mi ćemo biti tamo'? Ako doista želite povećati tenzije, to je način da to učinite", rekao je Macron.
“Evropa je spremnija prihvatiti svijet u kojem Kina postaje regionalni hegemon. Neki od njenih lidera čak vjeruju da bi takav svjetski poredak mogao biti korisniji za Evropu", rekao je Yanmei Xie, geopolitički analitičar u Gavekal Dragonomicsu
Na svom trilateralnom sastanku s Macronom i Von der Leyen prošlog četvrtka u Pekingu, Xi Jinping je odstupio od scenarija samo na dvije teme - Ukrajini i Tajvanu - prema nekome ko je bio prisutan u prostoriji.
“Xi je bio vidljivo iznerviran što ga se smatra odgovornim za sukob u Ukrajini i umanjio je značaj svoje nedavne posjete Moskvi. Bio je očito bijesan zbog SAD-a i vrlo uznemiren zbog Tajvana, zbog posjete tajvanskog predsjednika SAD-u i činjenice da su Evropljani pokrenuli pitanja vanjske politike," rekao je izvor.
Na ovom sastanku Macron i Von der Leyen zauzeli su slične stavove o Tajvanu, rekla je ta osoba. Ali Macron je nakon toga proveo više od četiri sata s kineskim liderom, većim dijelom uz prisutne samo prevoditelje, a njegov ton bio je daleko pomirljiviji od von der Leyenova kada je razgovarao s novinarima.
Macron je također ustvrdio da je Evropa povećala svoju ovisnost o SAD-u u pogledu oružja i energije te da se sada mora usredotočiti na jačanje evropske odbrambene industrije. Također je predložio da bi Ecropa trebala smanjiti svoju ovisnost o "ekstrateritorijalnosti američkog dolara", što je ključni politički cilj i Moskve i Pekinga.
"Ako se napetosti između dviju supersila zahuktavaju... nećemo imati vremena ni resursa za financiranje naše strateške autonomije i postat ćemo vazali", rekao je Macron.
Rusija, Kina, Iran i druge zemlje bile su pogođene američkim sankcijama posljednjih godina koje se temelje na uskraćivanju pristupa dominantnom globalnom financijskom sistemu denominiranom u dolarima. Neki u Evropi žalili su se na "naoružavanje" dolara od strane Washingtona, što prisiljava evropske kompanije da odustanu od poslovanja i prekinu veze s trećim zemljama ili se suoče sa sekundarnim sankcijama.
Dok je sjedio u kabini svog zrakoplova A330 u majici s kapuljačom s natpisom "French Tech" na prsima, Macron je tvrdio da je već "dobio ideološku bitku o strateškoj autonomiji" za Evropu.
Nije se osvrnuo na pitanje tekućih američkih sigurnosnih garancija za kontinent, koji se uvelike oslanja na američku odbrambenu pomoć usred prvog velikog kopnenog rata u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i jedina nuklearna sila u EU, Francuska je u vojnom jedinstvenom položaju. Međutim, zemlja je mnogo manje pridonijela odbrani Ukrajine od ruske invazije od mnogih drugih zemalja.
Foto:Arhiv
