Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s velikim problemom lažnih bolovanja koja nanose štetu privredi, dok vlasti ne nude adekvatna rješenja za poslodavce.
Trenutno, zakonodavstvo nalaže da poslodavci snose teret od 42 dana bolovanja, što dodatno otežava situaciju.
Poslodavci često prijavljuju zloupotrebe bolovanja, s prosječnim trajanjem bolovanja u FBiH od 25 dana godišnje, što je četiri puta više od evropskog prosjeka.
Samo u prošloj godini, u Kantonu Sarajevo otvoreno je 5776 bolovanja dužih od 42 dana, dok su troškovi refundacija premašili 10 miliona KM.
Najčešći razlozi za bolovanja su visokorizična trudnoća, bolovi u leđima, povišen pritisak i stres. Poslodavci se često susreću s radnicima koji se vraćaju na posao prije isteka 42 dana, samo da bi ponovno otvorili bolovanje nakon nekoliko dana.
Nadzor nad izdavanjem bolovanja često je neadekvatan, a ljekari rijetko opovrgavaju mišljenje svojih kolega. Potrebna je stroža kontrola i digitalizacija sistema kako bi se pratila učestalost i trajanje bolovanja te identificirali ljekari koji ih najčešće odobravaju.
Srbija je uvela sistem elektronskog bolovanja i pooštrila kontrole kako bi se borila protiv zloupotreba. Sličan pristup mogao bi pomoći i u FBiH, uz uvođenje statističkih podataka za donošenje kvalitetnih mjera.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe važnost digitalizacije i dobre statistike za rješavanje ovog problema.
