Stavljena je tačka na monopol notara kad je riječ o notarskim uslugama, odnosno izrađivanju notarski obrađenih isprava, potvrdio je za Faktor punomoćnik Advokatske komore FBiH Hakija Kurtović.
Naš sagovornik ističe da su notari godinama držali taj monopol, a što su im advokati sve to vrijeme osporavali. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je, kako ističe, to prepoznao i donio svoje odluke u vezi s tim 2016. i 2019. godine.
- Odlukom iz 2016. Ustavni sud FBiH je oglasio da član 73. Zakona o notarima nije u skladu sa Ustavom FBiH, a to je zakonska odredba koja opisuje poslovnu djelatnost notara, između ostalog i notarsku obrađenu ispravu, tako da ta zakonska odredba više ne postoji u zakonu od 2016., odnosno od dana objavljivanja te odluke u službenim glasilima u FBiH - ističe Kurtović.
Međutim, dodaje, notari i pored toga nisu poštovali tu odluku.
- Potom je Ustavni sud FBiH po zahtjevu potpredsjednika FBiH Milana Dunovića raspravljao i donio odluku da ti zakoni nisu u skladu sa Ustavom u dijelu gdje se spominju notarski obrađene isprave, a to su Zakon o stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama, Porodični zakon, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o upisu pravnih lica u registar nadležnog suda i jedan dio Zakona o izvršnom postupku - navodi Kurtović.
Obmanjivali javnost da su i dalje nadležni
Ipak, dodaje, i dalje notari to nisu poštovali, već su "obmanjivali javnost da su i dalje nadležni u skladu sa članom 69. Zakona o notarima, a ta zakonska odredba daje pravo, ali ne i obavezu da samo notari mogu raditi ugovore o stvarnim pravima, porodičnim pravima i nasljeđivanju".
- Ustavni sud FBiH je u augustu 2022. donio novu svoju odluku, a po zahtjevu Vrhovnog suda u kojoj opisuje da su, između ostalog, sve odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, pa je tom odlukom stavljena tačka na monopol notara na izrađivanje notarski obrađenih isprava, iako za to nisu imali ovlaštenje od 2016. godine - rekao je Kurtović.
Građani su to, kako dodaje, morali prihvatati jer notari nisu htjeli ovjeravati potpise nego samo izrađivati notarski obrađene isprave, kao što su ugovori iz raznih oblasti, iz stvarnog prava, porodičnih odnosa i nasljednog prava, kao i isprave za upis i promjene pravnih lica u registar nadležnog suda.
- Vrhovni sud FBiH je po zahtjevu Općinskog suda u Sarajevu dao pravno shvatanje o spornom pravnom pitanju i rekao da se ovjere mogu vršiti ili kod notara ili kod Suda. Većina općinskih sudova u FBiH otvorili su zemljišne knjige, a koliko znam to će sutra uraditi i Općinski sud u Sarajevu – kazao je Kurtović.
Pojašnjava da već sada te privatne isprave mogu raditi advokati, notari, svi pravnici, svi pripadnici pravne profesije pa i druga lica koja imaju stručno znanje da u skladu sa zakonom sačine pisanu ispravu sa elementima koje propisuje zakon i takva isprava se nosi sudu ili notaru na ovjeru potpisa na ispravi, odnosno ugovoru.
Cifra kod notara bila puno veća
Dodaje da će sada svaki čovjek pravne struke, bez obzira na to da li je on notar, moći raditi ugovore o prometu nepokretnosti kao što je ugovor o prodaji, poklonu, doživotnom izdržavanju, ugovore o porodičnim odnosima, nasljedno-pravnim odnosima i registraciji poslovnih subjekata.
- Tako sada rade u cijeloj Evropi, a u prekookeanskim zemljama uopće ne treba ovjera, može samo potpis. Uradi se papir, potpiše i to je ugovor – kaže Kurtović.
Dodaje da za razliku od ranijih godina kada niko osim notara nije mogao raditi te ugovore, sada i advokati imaju to pravo, a pravni benefit imaju građani.
- Ovjera u sudu košta 10 KM, advokat će sa pribavljanjem svih dokumenata uzeti najviše 150 KM, ako stranka donese dokumentaciju onda će platiti 100 KM, a do sad je ta cifra kod notara bila puno veća – zaključuje Kurtović.
