U Sarajevu je počeo prvi jesenji sajam malih porodičnih firmi 'Kupujmo i koristimo domaće'. Prilika je to za četrdeset proizvođača iz cijele Bosne i Hercegovine da promovišu svoje proizvode. Na štandovima su džemovi, voće, povrće, med, odjeća, ljekovito bilje, brojne rukotvorine. Na policama u trgovinama, i dalje je više uvezenih proizvoda.
U tržnim centrima se može pronaći med, ali ne tako kvalitetan kao domaći, livadski ili šumski med, tvrdi Aziza Repeša. U Gradačcu, skoro 40 godina, sa mužem uzgaja pčele i proizvodi domaći med. Kaže da proizvodnja meda opada, nema radnika, a nema ni pčela.
"Ne voli niko pčelu, nego baš pčelar koji drži pčele, on voli. Njega i ujeda, po pedeset komada, on voli. A radnik ne voli, neće da ga ujede pčela, neće da radi, plaćaš ga dobro, ali...", žali se Aziza.
Statistika kaže da u prošloj godini smo uvezli čak 275 tona meda, a izvezli tek 9 tona. U praksi, na jedan kilogram izvezenog, uvezemo 30,5 kilograma meda. Kupovna moć građana određuje i prodaju meda, pa je cijena domaćeg meda oko 19 KM po kilogramu, dok je uvozni oko 7,5 konvertibilnih maraka.
Svjedoci smo da mnoge sorte voća i povrća u Bosni i Hercegovini ne uspjevaju. Aziza savjetuje da se treba prepustiti prirodi, bez dodatnih pesticida.
"Mi imamo voćnjak svoj šljive, kod nas mašalah, elhamdulilah šljive, a nismo ni truni otrova bacili na nju, moralo bi se povesti računa o tome, da se smanji to, jer bolesti dolaze", priča nam Aziza.
U zemlju uvozimo i ljekovito bilje, a Sedina Sirćo kaže da su naše planine iznimno bogate biljkama i travama, koje svakodnevno koristi za proizvodnju čaja.
"Imamo ovako vrbovicu, to je jedan jako dobar lijek, za prostatu za muškarce, a inače je dobar i za žene, malo ljudi zna za njega, prolazimo pored njega, a većinom je potreban", kaže Sedina.
Ipak i dalje nam je draže tuđe, nego naše. U prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo preko 165 miliona maraka voća i povrća. Najviše smo uvozili bananu, i to u vrijednosti preko od preko 33 miliona maraka, najčešće iz Slovenije i Ekvadora. Od povrća, najviše uvozimo krompir, oko 16 miliona maraka, uglavnom iz Nizozemske.
Sa druge strane, krompir najviše i izvozimo. U pola godine, izvezli smo oko 1,7 miliona maraka krompira. Uprkos lošoj sezoni, najviše smo izvozili malinu i to u vrijednosti od više od 32 miliona konvertibilnih maraka. Iako je za razliku od predhodnih godina izvoz u porastu izvoza, i dalje su te brojke znatno niže u odnosu na uvoz.
