Kriminal u zdravstvu: Na šta se troši novac zdravstvenih osiguranika?

.

Višemjesečne liste čekanja na zdravstvene preglede, nedostatak kadra i osnovnih lijekova, problemi su koji opterećuju zdravstveni sistem Kantona Sarajevo. Za to vrijeme, Zavod za zdravstveno osiguranje akumulirao je višak, koji predstavlja novac osiguranika, od oko 95 miliona KM. No, sumnja se gdje je raspoređen?

Da li je u skladu sa zakonom da Zavod za zdravstveno osiguranje, koji nije štedionica, nego fond zdravstvenog osiguranja građana, akumulira oko 95 miliona KM? Pitanje je koje je postavio Sindikat zaposlenih u zdravstvu Kantona Sarajevo i na svojoj stranici, ali i nadležnima. Jer, dok zdravstveni sistem grca u problemima, a sindikati traže veće plate, pregovarački tim navodi da novca nema, iako sindikat, kako navode, potražuje 47 miliona?

U isto vrijeme, nejasno je, u koje svrhe se usmjerava prikupljeni prihod, jer u zdravstvenu zaštitu, sigurno ne. Ali se spekuliše, da bi mogao biti nezakonito oročen kod poslovnih banaka? Iz sindikata, pred kamere, danas nisu željeli. Kažu, to će uraditi u narednom periodu, ali nisu jedini koji upućuju kritike Vladi i nadležnima.

“Ja nemam tačan podatak da je to oročeno, ali znamo, da je Upravni odbor 20.4.2023. godine, donio odluku u kojoj ovlaštuje investicioni menadžment, odnosnom direktora Zavoda, da u ime investicijske institucije (zavoda). Znači, oni si već tada nazvali da je to investicijska inistitucija, što je netačno, jer ZZO je samo banka, neprofitna institucija, u koju osiguranici ulažu novac, da bi obezbijedili svoje zdravstveno osiguranje”, pojašnjava Mirsad Đugum, internista i kardiolog.

Odnosno, zdravstvenim uslugama, lijekovima, fizikalnoj terapiji i ortopedskim pomagalima, sve ono što im je, nerijetko, uskraćeno, pojašnjava Đugum. No, za pojašnjenje iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i resornog ministarstva ostali smo uskraćeni. Predstavljajući rezultate aktivnosti u 100 dana mandata nove Vlade, za odgovore smo pitali i prvog čovjeka sarajevske Vlade, koji je, trebao vremena da se konsultuje sa svojim saradnicima. Jer, resornog ministra nije bilo.

“Ne radi se o oročenju 90 miliona KM, već samo prenošenju iz prošle godine u ovu. Vrlo vjerovatno nije bilo uskraćivanje usluga, možda je bila veća naplata iz poreza”, ističe Nihad Uk, premijer Vlade KS.

U međuvremenu duge liste čekanja, nedostatak kadra i osnovnih lijekova, neki su od problema koji opterećuju zdravstveni sistem KS. Građani ispred jedne od zdravstvenih ustanova u ovom kantonu, imaju podijeljena mišljenja o pružanju zdravstvenih usluga. Isto je i sa zaposlenima, barem iza kamera, jer ispred njih nisu željeli.

No, prvi čovjek sarajevske Vlade, predstavljajući rezultate njenog rada u proteklih 100 dana mandata, jasan. Odgovornost je na direktorima.

“Mi smo dali saglasnost, obezbijedili zaposlenje kadra, za kupovinu opreme… za rekonstrukciju Domova zdravlja i to je ono što Vlada može raditi. Onog trenutka kad dođu svi izvještaji direktora, Vlada će razgovarati i donijeti određenu odluku”, kaže premijer KS.

Đugum ističe kako pacijenti osjete i najbolje znaju koliko čekaju na pojedine usluge.

“Pacijenti znaju i koliko moraju vani i pored toga što plaćaju svoje zdravstvene usluge ZZO. Da im ZZO ne omogućava zakonski pristup svim zdravstvenim ustanovama, onako kako je po zakonu, čak i kako je po presudi Suda BiH”, kaže Đugum.

Sud je, podsjećamo, obavezao Zavod da mora raspisivati javni poziv u kojem učestvuju sve zdravstvene ustanove, bilo javne ili privatne, koje žele da pružaju usluge pacijentima, na teret Zavoda, što nikada nije realizovano. S druge strane, za samo oko 25 miliona KM od ostvarenog prihoda, mogao bi, primjera radi, biti zaposlen kadar koji nedostaje i koji bi načinio korak naprijed u ozdravljenju zdravstvenog sistema.