Krešimir Zubak: Takozvane građanske stranke ne žele promjenu Izbornog zakona

.
On je odavno izvan ključnih političkih krugova, ali ipak prati situaciju. Zubak je i upozorio na nekoliko situacija koje bi se mogle dogoditi na predstojećim pregovorima oko Izbornog zakona

 

Krešimir Zubak, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, komentarisao je nadolazeće pregovore oko izmjena Izbornog zakona u intervjuu za "Dnevni list".

On je odavno izvan ključnih političkih krugova, ali ipak prati situaciju. Zubak je i upozorio na nekoliko situacija koje bi se mogle dogoditi na predstojećim pregovorima oko Izbornog zakona. Kako kaže, nedostaje volje i hrabrosti za kompromise.

- Imao sam priliku tu trakavicu pratiti preko medija, što znači površno. Nisam dubinski upoznat sa stajalištima bošnjačke i hrvatske strane pa nemam dovoljno pouzdanih elemenata za njihovu ocjenu. 

Iz medija, međutim, nisam mogao vidjeti, a iz istupa HNS-ovih čelnika čuti kakav su stav usvojili spram zahtjeva probošnjačkih stranaka koje izmjene izbornih pravila uvjetuju smanjenjem nadležnosti domova naroda. Bilo bi katastrofalno po Hrvate u BiH ako bi HDZ BiH, da bi se zadovoljio izmjenom izbornih pravila, podlegao takvim ucjenama - kazao je Zubak za "Dnevni list".

Hrvatski narod ima pravo na samoodređenje

On pojašnjava da je to istakao s razlogom. Prije svega što je HDZ BiH svojevremeno kroz tzv. aprilski paket prihvatio da se pozicija domova naroda, kao potpuno ravnopravna zastupničkim domovima u parlamentima, svede na pomoćno tijelo.

- Naime, prvo poradi toga što je HDZ BiH svojedobno kroz tzv. travanjski paket prihvatio da se pozicija domova naroda, kao potpuno ravnopravna zastupničkim domovima u parlamentima, svede na pomoćno tijelo koje bi od prilike do prilike reagiralo u slučajevima navodne povrede vitalnih nacionalnih interesa - objasnio je Zubak, te dodaje:

- Drugo, tokom vašingtonskih pregovora moj zahtjev da ustav mora sadržavati odrednicu o konstitutivnim narodima uopće nije problematiziran. 

Međutim, tijekom daytonskih pregovora vezano za Anex IV (Ustava) uočio sam, najblaže kazano, rezerviranost kako drugih pregovaračkih strana tako i američkih medijatora, glede mog više puta ponovljenog usmenog i pismenog zahtjeva da se u ustav unese odrednica o konstitutivnim narodima i pozivanje na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i njegove protokole. Tek u devetom verziji taj zahtjev je ugrađen u ustavnu preambulu. Tada mi je to bilo samo suspektno, a posljednjih godina i razvidno što se iza brda valja.

Zubak ističe da je hrvatski narod u BiH politički narod, te da po tom aktu međunarodnog prava ima pravo na samoodređenje, što znači da sam odlučuje o svom pravno-političkom položaju, kao i o svom gospodarskom, kulturnom i uopće društvenom razvoju.

- Upravo po tom osnovu u ustavima su ugrađeni instrumenti i mehanizmi za ostvarenje tih prava, potreba i interesa. Ključnu ulogu u tome imaju domovi naroda. Sofizam je kada Izetbegović i njegov vjerski poglavar tvrde kako manjina nameće volju većini, to nigdje ne postoji, pa ni Hrvati kao najmalobrojniji ne mogu nikome nametati svoju volju. 

Podržava elektorski način izbora za Predsjedništvo

Upravo suprotno, domovi naroda jesu mjesto koje osigurava punu ravnopravnost u procesu donošenja državnih odluka i malobrojnijem narodu i mjesto su gdje se on štiti od političke dominacije i moguće diskriminacije demografske većine. Dakle, da svedemo: nikada, ama baš nikada se Hrvati ne trebaju odricati ili sužavati prava koja imaju po međunarodnom pravu. U stanju političke kulture i stupnja demokracije u kojem živimo svako sužavanje nedležnosti domova naroda ravno je političkom samoubojstvu.

Niko nam ta prava ne može oduzeti ili umanjiti, dok je u međunarodnom pravu na snazi Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Mi i samo mi odlučujemo o svom političkom položaju - istakao je on.

On je podsjetio da nije upoznat sa prijedlozima, ali da je dobro što se konačno shvatilo da elektorski način može biti dobar način izbora za Predsjedništvo.

– Ne mogu ga osporavati jer je to i američki model. Međutim, kada je riječ o izboru izaslanika u federalni dom naroda, mislim kako je pogrešno pozivati se na postotak. Bolje bi bilo pozivati se na apsolutne brojke kao osnovicu za određivanje broja izaslanika. Zašto, ne bih ovdje objašnjavao. U svakom slučaju mislim da bi HNŽ i SBŽ trebali imati jednak broj hrvatskih izaslanika u taj dom. Apsolutna je greška podizati izborni prag na pet posto. Taj prijedlog od pet posto govori kako HDZ BiH prvo misli na sebe, a onda na opći hrvatski interes. Međutim, sve ovo govorim dosta skraćeno, jer sam sumnjičav u mogućnost dogovora o izmjeni izbornih pravila.

Tu završava priča o izbornim pravilima

Dodaje on da stranke koje sebe nazivaju probosanskim ne žele, te da za to ima pouzdane informacije, koje potvrđuju razvoj događaja.

– Njihov koordinirani prekid razgovora na tu temu zbog navodno principijelnih razloga, tj. blokada, prozivanje Palmera zbog nacionalnosti njegove supruge, prozivanje u posljednje vrijeme gđe. Ajhorst (Eichhorst), reakcije na HNS-ove prijedloge, istupi u javnosti čelnika tih stranaka kojim se dovodi u pitanje mogućnost dogovora itd. itd., to potvrđuju. Zapravo te stranke će formalno sudjelovati u razgovorima, fingirati kooperativnost, a suštinski opstruirati mogućnost dogovora - rekao je Zubak.

On dodaje da samoproglašene građanske stranke ne žele izmjenu izbornih pravila-

– Ja bih rekao samoproglašene građanske stranke. Jer, ako izuzmemo časne pojedince ili manje skupine unutar njih, one mene u cjelini i pojedinačno podsjećaju na onu stranku bračnog para Milošević, koju su službeno nazivali JUL. Tobože jugoslavenska, fol ljevica, a stvarno režimska. 

U našem slučaju samo je obrnuto. One su fol probosanske i tobože građanske, a u konkretnom slučaju djeluju kao uigrani SDA-ov partner. U konkretnoj situaciji one Izetbegoviću služe kako bi se opravdao pred međunarodnim posrednicima zbog čega ne provodi mostarski sporazum.

Zato i inzistira na obaveznom sudjelovanju tih stranaka u pregovorima vezano za izborna pravila. A one, pak, svaki mogući dogovor o izbornim pravilima uvjetuju svojim modelom, koji nazivaju građanskim, jer bi sve drugo, po njima, bila izdaja BiH. Jer oni su kao ekskluzivni građani BiH, dok oni koji se određuju kao pripadnici hrvatskog konstitutivnog naroda nisu građani BiH. Tu zapravo završava sva priča i ova o izbornim pravilima i mogućnosti dijaloga u BiH, uopće - rekao je Zubak u intervjuu za "Dnevni list".