Krajiškim institucijama ni marka od 150 miliona za upravljanje migrantskom krizom

Državno ministarstvo sigurnosti donijelo je Plan mjera i aktivnosti za upravljanje migrantskom krizom. U tom setu mjera, Unsko-sanskog kantona nema ni spomenutog

Evropska komisija je spremna odvojiti  150 miliona KM, pod uslovom uspostave internih koordinacijskih kapaciteta. Za lokalne zajednice, pogođene migrantskom krizom, bilo bi izdvojeno svega 8,7 miliona maraka.

Dok Dragan Mektić, prvi čovjek Ministarstva sigurnosti BiH tvrdi da je došlo do spleta čudnih okolnosti i da je nelegalnih migranata i izbjeglica manje u našoj zemlji, podaci MUP-a USK-a govore da je od početka godine samo talgo vozom u Unsko-sanski kanton ušlo 18 hiljada migranata. Pored toga, poražavajući je podatak da MUP USK, domovi zdravlja, Kantonalna bolnica Bihać, Ministarstvo zdravstva, prema projekciji potrošnje 150 miliona KM koje je spremna izdvojiti Evropska komisija s ciljem ublažavanja posljedica migrantske krize ( pod uslovom uspostvajanja kvalitetne interne kontrole), neće dobiti niti jednu marku. 8,7 miliona bi sveukupno dobile lokalne zajednice pogođene migrantskom krizom, a pored Bihaća, Velike Kladuše, Cazina, Ključa, Bužima, ne treba sumnjati da bi veći gradovi poput Sarajeva i Tuzle, bili itekako uključeni u raspodjelu tih sredstava. Ostatak bi prema projekciji, bio raspoređen između ostalog na Službu za rad sa strancima, te agencije koje se bave sigurnošću, ali sa državnim predznakom. Novac bi bio iskorišten i za otvaranje novog centra za migrante. Od sastanka u Briselu s početka ljeta  i zaključka da svaka lokalna zajednica koja se nalazi na migrantskoj ruti, predloži lokaciju za smještaj nelegalnih migranata i izbjeglica-još uvijek niko nije predložio niti jednu potencijalnu lokaciju. Prema planu, u neki novi migrantski centar, bilo bi smješteno 2500 migranata, a navodno bi tu bili smješteni i oni koji su iz Bire i Mirale. Svakako, otvoreno se postavlja pitanje, da li će taj centar biti smješten upravo u Unsko-sanskom kantonu? Pored toga, iz Komisije kažu da bi prihvatni centar vodile nevladine organizacije, ali se ne nigdje ne govori o kojim se NVO organizacijama radi.

Na posljenjoj sjednici Operativne grupe za nadzor nad migrantskom krizom USK-a, rečeno je da će na sastanku državne Operativne grupe 25.septembra se usprotiviti ovom Planu. Naime, sve što je dogovoreno, od najviših evropskih, pa do najnižih bh.nivoa, krenuvši od državnog, preko entiteskih, te lokalnih,  nije ispoštovano, a Krajina je ostavljena na vjetrometini da se sama bori sa svim posljedicama ovog globalnog, svjetskog problema.

Da USK je stavljena na marginu od strane vlastite države, kazuje i to da nakon sastanka ministra Mektića i direktora agencija zaduženih za sigurnost u BiH, je zaključeno kako tim agencijama treba novac za tehničko i kadrovsko opremanje. Opremanje bilo koje vrste MUP-a USK-a ili zdravstvenih institucija u USK-a koje su godinama u prvim redovima borbe sa posljedicama migrantske krize, nije ni spomenuto.

Premijer USK-a nakon zasjedanja Operativne grupe za nadzor nad migrantskom krizom u USK kaže da se ovdašnja policija i vlast opet susreće sa problemom neodgovornih građana-ponovo se smještaju nelegalni migranti i izbjeglice u privatne prostore, bez ikakve dozvole.

Zima je na pragu, nikakvo rješenje nije ponuđeno, Medeno polje je kao lokacija za smještaj migranata i izbjeglica je odbijeno, a migranti se sve glasnije žale na uslove u „regularnim“ prihvatnim centrima, osobito u Miralu i Biri koji su pod ingerencijom IOM-a. Vučjak iznad Bihaća zahvaljujući isključivo bihaćkom i Kantonalnom Crvenom krstu spaja kraj s krajem, iako je svaki obrok za ljude smještene na nekadašnjoj deponiji smeća upitan. Očigledno je,  mnoge probleme državne strukture metu pod krajiški tepih. Valjda i tu važi ona izreka „daleko od očiju (glavnog grada), daleko od srca“. Barem dok se 150 miliona ne raspodjeli. Opet bez Krajine?

Image