„Znači, više niko ni ne pokušava podvaliti priču da je to targetirani prostor za radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško, već sada imamo jasnu sliku da su obimi problema daleko veći te da će se tu nalaziti opasni otpadi sa teritorije čitave Hrvatske - na žalost u skladu sa crnim predviđanjima koje smo imali prije samo nekoliko godina. Tzv. pripreme terena za realizaciju namjere Hrvatske da pomenuti lokalitet postane odlagalište za radioaktivni otpad, iskorištene izvore i potrošeno nuklearno gorivo su prema mojim procjenama okončane 1.10.2019. godine. Ovo je tema koja se gradi skoro 20 godina, te sada imamo kristalno jasnu situaciju, gdje kako na papiru tako i javnim istupima, gospodin Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike u Vladi Hrvatske, otvoreno navodi kao završenu stvar, dok se Bosna i Hercegovina se standardno davi u magi i smogu. S tim da će biti da su magla i smog u ovom slučaju, posljedica nekih drugih stvari, a ne aero-zagađenja ili meteoroloških prilika“, rekao je za BUKU Mario Crnković.
Za 21.10. zakazana je 22. sjednica Općinskog vjeća u Dvoru, a za tačku br. 2 je zakazana "Prezentacija Nacionalnog programa, te upoznavanje s planiranim aktivnostima uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Izlagači su predstavnici Fonda za financiranje razgradnje NEK".
Pred ovaj sastanak, Mario nam kaže da je on inače optimista, ali očekivati da nakon toliko priprema Republika Hrvatska tek tako odustane od odlaganja pomenutih opasnih otpada na Trgovskoj gori, samo zato jer im je neko zaprijetio u medijima - zaista bi bilo previše.
„Pomenuta tačka broj 2 na zakazanoj 22-oj sjednici je isključivo kao performans gdje će opštinsko vjeće biti primorano da sluša i gleda prezentaciju namjere, protiv koje su se već zajedno sa građanima izjasnili da je ne žele u svom dvorištu. Nije li to apsurd? Iskreno se nadam da će vjećnici ispoštovati svoje principe, kao i stavove građana, te odbiti učešće na drugoj tački. Učešće bi bilo ravno potpisivanju kapitulacije i prodaji zarad 'šake kuna'. Zanimljivo je da su izbori u Hrvatskoj zakazani za narednu godinu, tako da se nadam da će im to biti motiv više da ne iznevjere volju građana“, kaže Crnković.
Naš sagovornik kaže da u posljednje vrijeme imamo istupe i pojedinih članova uspavanog i toliko isprozivanog Savjeta ministara, gdje su pojedinci napravili iskorake ali, ALI je preveliko.
„Previše je kalkulisanja i očekivanja da će neko drugi rješiti problem. Prebacivanje odgovornosti je i dalje prisutno, a Krajina je sve više u strahu. Nedostaje koordinacija i zajedničko djelovanje. Ne postoji tjelo koje će raditi zajedno sa nevladinim sektorom koji se pokazao itekako vrijedan, sa pogođenim opštinama/općinama/gradovima, sarađivati sa entitetskim ministarstvima, državnom agencijom za radiološku sigurnost (koja spava san prosječnog polarnog medvjeda), savjetom ministara i ostalim akterima. Svako od nas i svako od njih ima svoje odgovornosti, te svako od nas ima mehanizme koji mogu značajno uticati da se ova nepovoljna situacija promjeni, ali bez koordinacije nije realno očekivati konkretne rezultate“, kaže naš sagovornik.
Suština problema je to što niko u BIH posjeduje kompletnu informaciju, šta je ko uradio i sa kakvim informacijama raspolaže nevladin sektor, lokalni, entitetski i državni nivo, kaže Crnković.
„U ovom trenutku, više nije ključno koliko je ko uradio, nego je bitno da znamo šta nije urađeno - da bi smo to mogli sada. Nije sve izgubljeno, naprotiv. Jedino što je izgubljeno je vrijeme za taktiziranje i kalkulisanje. Ne mogu da ne istaknem značaj diplomatije na ovom polju - ne vežući je za garnituru ijedne stranke. Nevjerovatno je da ovako ozbiljna tema ima ovako mlak tretman proteklih dvije decenije. Živimo u zemlji gdje se od nespretne/nesretne izjave pojedinca napravi medijski haos, a gdje se ugrožavanje kompletne Krajine i susjedne SMŽ županije doživljava kao marginalna tema za diplomatiju. Analiza, šta se moglo i trebalo drugačije bi vjerujem prešla stotinu strana teksta“, pojašnjava Crnković.
BUDUĆNOST JE NEIZVJESNA
Dodaje da je budućnost života na ovim prostorima kroz vijekove bila neizvjesna, a uz radioaktivni otpad neizvjesnost je prerasta u realnu opasnost bez ozbiljnijih perspektiva za razvoj, štaviše..
„Iritira nas, omalovažava i vrijeđa inteligenciju svako banalizovanje teme u kontekstu 'postoje i druga odlagališta takvih otpada, pa ljudi žive pored. Naravno da postoje, ali su takva odlagališta su rađena na adekvatnim lokacijama. Nisu to lokacije sa izrazito razvijenim podzemnim i nadzemnim tokovima, na tektonski nestabilnom tlu, u blizini više zaštićenih produčja sa gustinom naseljenosti daleko većom nego što je prihvatljivo, ističe Crnković. Kaže da je važno da shvatimo da je ovo najmanje borba za nas koji sada živimo na ovom prostoru, već je to zbog onih koji su tek rođeni i onih koji će tek biti rođeni, ovo je nastojanje da iza sebe ostavimo nešto vrijedno - a šta vrijednije možemo ostaviti od čiste životne sredine? Novac se potroši, auto ostari, kuću ionako moraš ozbiljnije renovirati nakon par decenija, ali priroda se neće moći kupiti tek tako u vremenima koja nam dolaze."
Na kraju razgovora za BUKU Crnković kaže da se nada da će se ova zla namjera zaustaviti.
„Pokazali smo da možemo biti jedinstveni, da možemo zajedno bez obzira na milion podjela na kojima insistiramo, vjerujem da možemo - a koliko smo se potrudili da ovo izađe na dobro, vrijeme će pokazati“, rekao je Mario Crnković.
