"Imao sam prije nekoliko dana blizak susret s dabrom i moram reći da sam se jako prepao. Mislio sam da su to plahovite životinje, ali ovaj je bio zaista velik. Iskezio je zube i ispravio se na zadnje noge te pritom repom jako lupao o zemlju i natjerao me na povlačenje", kaže jedan od kampera pored Sane za Nezavisne novine.
Slična iskustva imaju i brojni drugi izletnici i kupači na mjestima gdje su dabrovi načinili svoja staništa. Biolozi kažu kako dabrovi znaju biti agresivni u vrijeme kada porodice dobiju i podižu mlade, ili kada pokušavaju da odbrane teritorij. Inače, šteta koju uzrokuju ove životinje sve je veća, zbog čega su učestale pritužbe mještana koji žive pored rijeka.
Prema njihovim riječima, reprodukcija dabrova dostigla je zabrinjavajuće razmjere, a na njihovoj meti su priobalno drveće, poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.
U Društvu sportskih ribolovaca "Devet rijeka" iz Sanskog Mosta ističu kako povećan broj dabrova negativno utiče na vegetaciju, budući da ruše veliki broj drveća.
"TNamnožili su se u zaista velikom broju i potrebno je na neki način redukovati njihovu brojnost", kaže za "Nezavisne" Nirzad Karamujić, sekretar pomenutog društva.
U Lovačkom društvu "Sana" kažu kako primaju brojne pritužbe mještana koji trpe štetu i da postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora redukovati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja, koji se tome protive.
Navode kako je dabar skinut s crvene liste zaštićenih životinja i da je lov na njih sada moguć ukoliko se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu. Međutim, dodaju da se radi o iznimno komplikovanoj proceduri koja zahtijeva pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.
