Kovačević na početku razgovora poručuje da ne mogu postojati dobrosusjedski odnosi, ako jedna zemlja na međunarodnom planu rovari protiv druge susjedne zemlje i obratno, dobrosusjedski odnosi su temeljeni na međusobnom uvažavanju i povjerenju.
"Današnja sjednica Odbora za vanjsku politiku Vijeća Europske unije (FAC) pokazala je da vanjska politika Republike Hrvatske u europskim okvirima polako prelazi u iritaciju i ono što je još važnije da je gospođa Federica Mogherini jasno rekla da je dosta priče o izborima u Bosni i Hercegovini i da je ta priča završena, što vidim kao pozitivnu reakciju na pismo tri nekadašnja visoka predstavnika u Bosni i Hercegovini. Odnosno, diplomatska agresija Hrvatske doživjela je još jedan poraz, četvrti u nizu, što je rezultanta i naših aktivnosti prema zvaničnicima Europske unije", kaže Kovačević.
Naglašava da na takve istupe Hrvatske neće svi u BiH sjediti srštenih ruku.
"Ako neko misli da ćemo mi, ovdje, nijemo posmatrati bilo koji vid diplomatske agresije na Bosnu i Hercegovinu, bez obzira od koga ona dolazila, želim jasno reći da nećemo sjediti skrštenih ruku, već ćemo veoma organizirano braniti i odbraniti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Koliko god premijer Andrej Plenković tvrdio da on neće prestati sa tim aktivnostima, onda treba znati da nećemo ni mi stati sa odbranom suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine", poručuje Kovačević.
On smatra da je deklaracija koja se priprema u Hrvatskom saboru, još jedan vid udara na suverenitet Bosne i Hercegovine, poručujući da taj dokument sadrži niz neistina.
"Bilo bi dobro da javnost u Republici Hrvatskoj bude pravilno informirana o tome da Hrvatska nije garant Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, već je njegov obveznik, gdje je veoma važno istaći da se Aneks IV ili Ustav BiH provodi u Bosni i Hercegovini, na način da se primijenjuje jedina službena verzija (kako je to rekao OHR), a to je ona na engleskom jeziku. Još preciznije, ne može niti Hrvatska niti Srbija davati vlastite prijevode Ustava BiH, jer je to zadatak ovdašnjih organa vlasti, a kako ne postoji službeni prijevod onda je na snazi samo engleska verzija svih aneksa Dejtonskog sporazuma, a među njima i Aneksa IV ili Ustav BiH. Dakle, nije tačno da je ovo zemlja tri konstitutivna naroda, jer u toj alineju 10, preambule Ustava BiH, piše jasno da ova zemlja ima 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjake, Hrvate, Srbe, Ostale i građane Bosne i Hercegovine. To što neko ne zna značenje pojma 'konstituentni' što nije isto što i 'konstitutivni' problem je tih koji ne znaju jezičko i pravno značenje tog termina koji se koristi u Ustavu BiH. Posebno je zanimljivo i netačno da termin 'konstitutivni' koji je kao atribut korišten u istoj rečenici gdje se spominju Ostali i građani BiH, treba imati značenje da se utvrđuju neka prava višeg reda. U par riječi, to je netačno. Isto tako, netačno je da ovdje treba postojati 'jednakopravnost konstitutivnih naroda' kada tako nešto nije utvrđeno Ustavom BiH. Ako mi neko ne vjeruje, neka pročita članove II/2 i II/4 Ustava BiH. Za sve one iz susjednih zemalja, koji kroz netačne interpretacije Ustava BiH, što svakako nije njihov posao, nastoje proizvesti prostor za političke manipulacije, treba ukazati da pročitaju presudu Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu 'Zornić' pa da vide kako jedan međunarodni sud vidi fenomen 'konstitutivnosti' u Bosni i Hercegovini, odnosno šta s time treba uraditi", objašnjava Kovačević.
Dodaje da je jako loše i pogrešno da susjedna zemlja netačno interpretira ustav zemlje susjeda, pa na bazi tih netačnosti donosi deklaraciju o pravima jedne etničke skupine.
"Zašto takvi ne primjene sistem deklarativnoga izjašnjavanja za prava te etničke skupine u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili nekim drugim zemljama. Naravno da neće ulaziti u suverenitet tih zemalja, ali sebi daju za pravo da narušavaju suverenitet Bosne i Hercegovine, nakon što su u područjima Neumskog zaliva, Buškog jezera ili mosta Gradiška izvršili udar i na teritorijalni integritet ove zemlje. Tako se ne grade dobrosusjedski odnosi, na način da jedna politička stranka iz susjedne Hrvatske podredi cjelokupnu državnu vanjsku politiku svojim stranačkim interesima, u kojima Hrvatska sada već ima ozbiljnu vanjsko-političku štetu. No, o tome bi trebala nešto reći hrvatska javnost, jer se to njih direktno tiče", zaključuje Kovačević.
Kovačević: Ne mogu postojati dobrosusjedski odnosi, ako jedna zemlja rovari protiv druge
Politički Analitičar i savjetnik za vanjsku politiku člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Slaven Kovačević ta Klix.ba je komentarisao odnose BiH i Hrvatske, inicijative Zagreba u Briselu i deklaracije o statusu Hrvata u našoj zemlji.
Izvor:
