Kurti je kazao da nije tačno da nisu prihvatili stavove koje je ponudila EU i dodao da je prištinska delegacija prihvatila da dođe ponovo u Brisel u augustu i u septembru. Kaže da su prihvatili da osude bilo kakvu akciju ili deklaraciju koja bi remetila stabilnost.
“Ali smo insistirali da ta tačka bude još čvršća tako što bi se pominjanjao mir i sigurnosti, a ne samo stabilnost", rekao je Kurti.
Kurti tvrdi da danas nije usvojena deklaracija zato što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije želio da se razgovara o nestalim osobama i nekim drugim pitanjima. Kazao je da su na ovom sastanaku razmijenjeni “pokloni” - on je dao Vučiću, kako kaže, tri knjige, a “srpska strana mu je uzvratila sa više od tri uvrede”.
“Ja sam im dao knjigu Nataše Kandić i ta knjiga dokumentuje da je 1.133 djece ubijeno na Kosovu, a to se sve desilo 1998.-1999. I dalje se 109 djece vode kao nestala”, rekao je on.
Dodao je da je druga knjiga, koju je dao Vučiću, ispovijest silovanih žena od srpske policije i vojske, a treća koja govori o "istrebljenju Albanaca od 1878. do 1884.".
“Time sam dokazao da sve ovo što se desilo 1998.-1999. nije prvi zločin, već nešto što se ponavlja. Srbija je došla na Kosovo genocidom i otišla genocidom”, poručio je Kurti.
Prvi genocid, prema njegovim riječima, desio se u Kuršumliji, Leskovcu, Prokuplju, Toplici, Vranju i Nišu, odakle je mnogo Albanaca koji su danas na Kosovu porijeklom, kao što je predsjednik kosovske skupštine Glauk Konjufca, što se vidi po prezimenima i imenima sela u južnoj Srbiji odakle su, tvrdi, protjerani.
“Htio sam da kažem da imamo dugu historiju - mi Albanci i Srbija kao država. Nikada ne kažem, kao drugi, da su Srbi genocidan narod. Kažem da je Srbija učinila genocid, to jest da je njeno rukovodstvo odgovorno za genocide”, kaže Kurti.
