Kosovo je prva evropska i prva država sa većinski muslimanskim stanovništvom koja će otvoriti ambasadu u Jerusalemu. Kosovo će biti treća zemlja na svijetu koja će time priznati Jerusalem kao prijestonicu Izraela, nakon SAD i Gvatemale.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovaj potez, koji je dogovoren ranije uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, a formaliziran u ponedjeljak, u protivnosti je sa stavom Evropske unije čiji član Kosovo želi postati, kao i muslimanskih zemalja koje su odmah kritizirale potez Prištine.
Izrael i Kosovo potpisali su u ponedjeljak sporazum kojim su formalizirani puni diplomatski odnosi, što je ishod sporazuma postignutog uz pomoć administracije bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa.
Kosovo je potpisivanjem sporazuma u ponedjeljak postalo prva većinski muslimanska zemlja koja je pristala da otvori ambasadu u Jerusalemu, čime formalno taj grad priznaje za prijestonicu Izraela.
Nakon što su izraelski ministar vanjskih poslova Gabi Ashkenazi i njegova kosovska kolegica Meliza Haradinaj potpisali sporazum uz direktnu vezu putem Zooma, Ashkenazi je otkrio ploču koja će stajati na ulazu u ambasadu Kosova u Jerusalemu.
Natpis je na engleskom, albanskom i hebrejskom i glasi: "Ambasada Republike Kosovo u Jerusalemu, Izrael."
Ashkenazi predstavio ploču (Foto: Twitter)
“Zahvaljujem Sjedinjenim Državama na naporima na promociji svjetskog mira i odnosa Izraela sa zemljama s kojima donedavno nismo imali diplomatske odnose", rekao je Ashkenazi.
Većina zemalja koje imaju diplomatske odnose s Izraelom imaju ambasade u Tel Avivu, jer ne priznaju Jerusalem kao glavni grad Izraela.
Podsjetimo, početkom septembra prošle godine Srbija i Kosovo su se u odvojenim bilateralnim sporazumima sa SAD, tokom pregovora o normalizaciji međusobnih donosa, obavezali da će otvoriti ambasade u Jerusalemu do 1. jula 2021. godine.
Evropska unija se tome odmah usprotivila i pozvala je Srbiju i Kosovo da to ne čine. Stav EU je da nijedna država članica Unije ne treba imati ambasadu u Jerusalemu, što je u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a iz 1980. godine.
EU je više puta potvrdila posvećenost održivom rješenju o dvije države u okviru kojeg bi se riješilo pitanje Jerusalima kao buduće prijestonice i Izraeala i Palestine. Brisel smatra da se moraju uvažiti želje obje strane.
Organizacija islamske saradnje (OIC) također se protivi otvaranju ambasada u Jerusalemu, nazivajući taj potez “nezakonitom radnjom koja predstavlja kršenje međunarodnog prava i svih relevantnih rezolucija Ujedinjenih nacija”.
Turska je među državama koje su odmah kritizirale potez Kosova.
“Potez Kosova predstavlja kršenje međunarodnog prava, naročito rezolucije UN-a”, rekao je glasnogovorik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy.
Uspostavljanju odnosa između Kosova i Izraela prethodili su sporazumi o normalizaciji odnosa postignuti posljednjih mjeseci između jevrejske države i četiri arapske zemlje - Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Sudana i Maroka. No, ove države će imati amasade u Tel Avivu.
Predsjednik Trump je 2018. godine, uprkos međunarodnom protivljenju, preselio američku ambasadu u Jerusalem, a nakon SAD to je učinila samo još Gvatemala.
