Mediji u Srbiji postavljaju pitanje zbog čega je Albanija spremna da Kosovu trajno ustupi dio najveće putničke luke u toj državi i jedne od najvećih luka u Jadranskom moru s godišnjim prometom oko 1,5 miliona putnika i trostruko većim prihodom, pišu tamošnji mediji.
Živojin Rakočević, novinar i publicista s Kosova, kaže da se svaka vlast i u Prištini i u Tirani od završetka rata trudila da pronađe neki dovoljno veliki simbol koji može obuhvatiti sve Albance. Kad je oružje utihnulo, dodaje on, krenulo se u primjenu i ispitivanje različitih modela ujedinjenja i ideja oko kojih će se realizovati nacionalno jedinstvo.
- Premijer Hoti se odlučio da proizvede novi besmisleni ekonomski simbol i da Kosovo dobije luku i izađe na more. Ništa od toga nije prirodno, opravdano i izvodljivo, jer kako i čime ujediniti dvije propale ekonomije, a i Albanija prema svemu tome ima velike rezerve. Jedan dio ove vijesti služi i da se skrene pažnja s teških unutrašnjih problema, Specijalnog suda u Hagu i siromaštva - navodi Rakočević.
Agim Šahimi, predsjednik Nacionalne privredne komore za Albaniju i Kosovo, ističe da Hoti nije tražio ništa novo već da je samo ponovio ono što je država Albanije obećala Kosovu još 2010. godine. Napominje da je tada Kosovo od Albanije već dobilo jednu luku – Šenđin, koja nije bila u funkciji, a Kosovo nije imalo sredstva da u nju investira.
- Sada imamo novu vladu na Kosovu, a premijer Albanije Edi Rama spreman je da Kosovu da povlastice za biznis kako bi se ojačala privreda Kosova. Dakle, Hoti je dio luke Drač tražio kao uslugu nama, jer mi kao Kosovo koristimo luku Drač, Bar, Solun i Varnu, što znači da sav uvoz koje Kosovo ima, a koji je veći od 90 odsto, ide preko ovih luka. Za nas je bitno da imamo svoju stanicu za utovar i istovar, dakle luku Drač, preko koje bi išao sav promet od carina i tako se slivao u budžet Kosova - objašnjava Šahimi.
Šahimi kaže da ovo nije dobro samo za Albaniju, već i za Srbiju, jer je to dio koridora autoputa Drač – Priština – Niš, dionice koju je Kosovo na svom dijelu završilo. Drač, kao dio kosovske luke, dodaje on, može da koriste i druge okolne države.
Na pitanje znači li to da bi Srbija, ako bi svoju robu slala preko kosovske luke, imala carinske pečate države Kosovo, koju ne priznaje, Šahimi kaže:
- Ukoliko upotrebljava kosovski dio Drača, tako bi trebalo, ali Srbija to ne mora ako neće, već može da koristi albanski dio luke. Dakle, ima dva izbora.
On ne smatra da odricanjem dijela luke Drač u korist Kosova Albanija nešto gubi, već da i Kosovo i Albanija dobijaju.
- Privrednici i uvoznici koji robu šalju morskim putem za Kosovo, koristit će sada Albaniju, to jest kosovski dio luke Drač, što će im umanjiti poreze i carine, jer nema treće zemlje kao posrednika. Albanija, s druge strane, ne gubi, jer će se na ovaj način povećati usluge u cijelom Draču - objašnjava on.
Šahimi ne smatra da je ovo korak ka političkoj integraciji Kosova u Albaniju, uz komentar da je namjera Kosova da se integriše u Evropu. Ka istom cilju bi, kako ističe, trebalo da gledaju i ostale balkanske države, a ne da se osvrću za sobom. Albanija i Kosovo imaju veliku ekonomsku mogućnost, podsjeća Šahimi, ali i dodaje da je albanski premijer prihvatio "mini Šengen" za ovaj region, koji je zagovarao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
