Kosor: BiH i Hrvatskoj trebaju hrabri političari, sada ih gotovo nema

Poručila je ovo u intervjuu za Vijesti.ba bivša hrvatska premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Hrvatske Jadranka Kosor.

Razgovarao: Delvin Kovač

Premijer Hrvatske Andrej Plenković prošle sedmice predstavio je prioritete hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU u prvoj polovini 2020. Koliko su oni realni i izvodivi?

KOSOR: Prioriteti za hrvatsko predsjedanje EU su, razumljivo, vrlo općeniti. Naravno da želimo Evropu koja se razvija, koja se povezuje, štiti i koja je utjecajna, kako su artikulirani prioriteti hrvatskog predsjedanja.

Zanimljivo da je jedan od prioriteta Europa koja se povezuje u trenutku kad Velika Britanija nastoji izaći iz Europske unije i kad se EU, na neki način "razvezuje" a nitko, zapravo, ne može do kraja predvidjeti kakve će posljedice imati Brexit.

Europa koja štiti i koja je utjecajna je stalni prioritet Europske unije, bez obzira tko predsjedavao jer sve članice koje čine EU naravno da žele Europsku uniju "prvu". Snažnu i otpornu.

Čemu se konkretno BiH može nadati i šta da očekuje od hrvatskog polugodišnjeg predsjedavanja?

KOSOR: Teško mi je iz moje pozicije nedovoljne informiranosti govoriti o detaljima priprema za hrvatsko predsjedanje. Usput, i to predsjedanje treba demistificirati. Ta prilika za Hrvatsku dolazi, dakako, zbog činjenice što je ona članica EU pa svaka država članica dolazi na red i ima šansu šest mjeseci biti svojevrsno središte EU. Naravno, sve odluke i dalje će se donositi u sjedištu institucija EU u Bruxellesu.

Članica sam Podgoričkog kluba koji okuplja bivše premijere i predsjednike država jugoistoka Europe i mi smo se dogovorili da Vladi Republike Hrvatske uputimo prijedlog da i članove našega kluba uključi na neki od sastanaka u Zagrebu na kojima će se razgovarati o europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Međutim, da bi hrvatsko predsjedanje otvorilo novu perspektivu za Bosnu i Hercegovinu, po mom mišljenju, bilo bi nužno i važno da se najprije uspostavi normalna komunikacija i suradnja između institucija vlasti u Hrvatskoj i BiH.

Visoko na listi Plenkovićevih prioriteta je i evropska perspektiva hrvatskog susjedstva. Najavio je da će se zalagati za djelotvornu politiku proširenja. S druge strane, da i nova Evropska komisija računa na zapadni Balkan potvrdila je i buduća potpredsjednica Dubravka Šuica. Kako na sve to gledate i koliko je to realno, naročito ako imamo u vidu Macronovo "Ne" otpočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?

KOSOR: Mislim da je zaista dosta i previše općenitih i načelnih potpora proširenju EU. Čini mi se da često političari govore o proširenju kao nekoj vrsti ukrasa svojim demokratskim imidžima, a da iza toga nema apsolutno nikakvog rada i iskrenih nastojanja.

Razočarenje koje nas je sve preplavilo novim zaustavljanjem prije svega Sjeverne Makedonije, a onda i Albanije, nije rezultiralo nikakvim aktivnim, djelatnim prijedlogom. Zaista smatram da je golema nepravda učinjena kad Sjeverna Makedoija nije otpočela pregovore jer, u političkom smislu, jedan narod i država ne mogu učiniti više za kompromis nego što su to oni učinili kad su promijenili ime.

Bojim se da će nesnalaženje EU u pitanjima zapadnog Balkana za posljedicu imati porast euroskepticizma na ovim prostorima.

Na kraju, mala digresija od teme. I dalje ostaju neriješena brojna pitanja između BiH i Hrvatske. Šta bi u tom pogledu, prema Vašem mišljenju, trebali biti ključni prioriteti za vlasti obiju zemalja i da li u nekom doglednom periodu možemo očekivati postepeno rješavanje tih pitanja?

KOSOR: Ključno i važno bilo bi odmaknuti se od prošlosti, izaći iz rovova predrasuda i otvoriti iskreni politički dijalog. No, to mogu samo hrabri političari. Oni koji se ne boje za svoje privilegije i rezultate sljedećih izbora. A takvih gotovo da i nema na svim stranama.