Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su početkom sedmice izvještaj ‘Stanje nacije’, koji daje pregled provedbe i učinaka Reformske agende 2015.-2018., s osvrtom na progres u euroatlantskim integracijama. Takođe je ocijenjeno da je odgovaranje na Upitnik Evropske komisije bilo ubjedljivo najsporije u regiji, a da je kandidatski status još uvijek misaona imenica.
Iako je Reformska agenda usvojena prije dvije godine, njena realizacija kaska u mjestu. Na nivou države usvojene su samo četiri mjere iz agende, životni standard stagnira, siromaštvo, korupcija i socijalno raslojavanje rastu, a politička kriza zaustavila je provođenje reformi. Ovo su samo neki od pokazatelja u Izvještaju o stanju nacije kojeg je objavila nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa, piše Radio Slobodna Evropa.
Siva ekonomija i dalje predstavlja problem i iznosi oko 25 posto BDP-a ili 7,5 milijardi maraka. Istovremeno, u oblasti javnih finansija stanje pokazuje da, iako javni dug iznosi 39 posto, u Republici Srpskoj je gotovo dvostruko veći u odnosu na Federaciju BiH.
„Stavka u javnom dugu, koja je zabrinjavajuća, je dug vlada komercijalnim bankama koji rapidno raste iz godine u godinu i trenutno iznosi 2,25 milijardi KM, pri čemu je u 2017. narastao za 70 miliona KM. U zadnjih šest godina situacija je dug vlada komercijalnim bankama konstantno rastao. Ovaj dug se prvenstveno odnosi na dugovanja prema bankama po osnovu kredita, obveznica i trezorskih zapisa. Problematika ovog duga jeste da, kada se vlade zadužuju po osnovu ovog načina kreditiranja, nisu obavezne da sprovode nikakve obavezujuće reforme, kao što je slučaj kod zaduživanja kod stranih kreditora, kao na primjer MMF-a i Svjetske banke“, kaže Ismar Hota, projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa.
Istovremeno, u posljednje dvije godine nema značajnijih promjena ni u pogledu poslovnog ambijenta BiH. Zemlja se nalazi na 103. poziciji prema rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma, odnosno 86. poziciji od 150 rangiranih država svijeta, prema rangiranju Svjetske banke, što je najlošija pozicija neke evropske zemlje. Ponovo Ismar Hota.
„Kada gledamo strana ulaganja do trećeg kvartala u 2017. godini, ona su iznosila svega 234 miliona KM ili 0,78 posto BDP-a. Ovo je drastično umanjenje i jako skroman učinak kada se kompariramo sa drugim regionalnim primjerima. Tako imate situaciju da u Srbiji strana ulaganja do trećeg kvartala 2017. iznose 4,43 posto BDP-a, u Hrvatskoj 1,11 posto, a u Sloveniji 1,5 posto BDP. Kada to razložimo u nominalne vrijednosti, dobijamo da su u Srbiji strana ulaganja iznosila skoro tri i po milijarde konvertibilnih maraka, u Hrvatskoj 1,2 milijarde KM, a u Sloveniji 1,4 milijarde KM. Kada idemo čak i korak dalje i predstavimo strana ulaganja po glavi stanovnika, u Bosni i Hercegovini strana ulaganja po glavi stanovnika iznose svega 66 KM, u Srbiji 462 KM, u Hrvatskoj 269 KM, a u Sloveniji 669 KM.“
Procenat zaposlenih u javnoj upravi je umanjen za nešto više od jedan posto, a više od četvrtine svih budžeta troši se na plate zaposlenih u budžetskim institucijama. Procenat uposlenih u javnoj upravi, kako je rekao Ismar Hota, najviši je u Evropi. Za razliku od njih, penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem
„Dvije trećine penzionera prima penziju do 330 KM, a preko tri četvrtine penzionera ima penziju 500 KM ili niže. I ovo je činjenica u oba entiteta. Dakle, može se reći da je penzioni sistem trajno destabiliziran i neodrživ bez dodatnih budžetskih dotacija, jer uprkos tome što imamo rast broja zaposlenih na tržištu rada, podjednako ga prati i rast broja penzionera.“
U Izvještaju o stanju nacije je navedeno i kako borbe protiv korupcije skoro da i nema, a tokom 2017. rang Bosne i Hercegovineu indeksu percepcije korupcije pogoršao se za osam pozicija u odnosu na godinu ranije. Neki od pozitivnih pokazatelja su da je konstatovan rast BDP-a, umanjen dug, te nastavljen rast industrijske proizvodnje.
