Reformskom agendom i brojnim strateškim dokumentima, vlasti na svim nivoima vlasti Bosne i Hercegovine opredijelile su se za borbu protiv korupcije. Praksa pokazuje drugačiju situaciju, pored ostalog da je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH u prošloj godini predala 35 prijava pravosudnim institucijama a da je u samo sedam predmeta otvorena istraga.
Korupcija je, kaže Sabid Zekan iz Antikorupcijske komisije Skupštine Tuzlanskog kantona, upravo u institucijama, te odlučujućim zakonodavnim tijelima. Tvrdi da je korupcija u BiH ozakonjena.
To je, kako kaže, osjetio na vlastitoj koži.
“Ja sam pokušao da nešto uradim. Onda me vladajuća garnitura smijenila s funkcije predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije. Postavili su svog poslušnog čovjeka. Takođe, dosta se toga skloni u stranu. Ono što ne žele da ode u javnost, ili se ne želi tematizirati, o tome se slabo raspravlja. Na kraju budemo preglasani. Znači, mi koji želimo nešto da uradimo u ovoj komisiji, budemo najčešće preglasani zato što vlast kontroliše i ovu komisiju i ne dozvoljava da se puno oko toga priča”, riječi su Sabida Zekana.
O tome kako izgleda rad Antikorupcijske komisije Tuzlanskog kantona Sabid Zekan kaže da im dolaze različiti izvještaji, a na službenicima je da ih “samo usvojimo ili ne usvojimo”.
“Praktično se vrlo slabo pročitaju ti izvještaji, rijetko se analiziraju i premalo se o njima diskutuje. Ja bih rekao, radi se o jednoj stihijskoj politici, a ta stihijska politika dovodi do mogućnosti koruptivnog djelovanja. S druge strane, treba razjasniti šta je korupcija. Mislim da je korupcija ozakonjen kriminal – kada se sve radi po zakonu i tužilaštvo i sudovi su nemoćni da bilo što uradi, jer su takvi zakoni doneseni u skupštinama, a očigledno je, kada pogledamo primjenu tog zakona da je to jedna vrsta ozakonjenog kriminala. Protiv toga se moramo boriti, ali je vrlo teško. Najčešće su borci protiv korupcije usamljeni”, kaže Zekan.
Upravo je nekadašnja direktorica Doma penzionera u Tuzli Mirjana Marinković Lepić, nakon što je nezakonito smijenjena, krenula u borbu protiv korupcije. Borba s vjetranjačama bila je, kaže za Radio Slobodna Europa, veoma teška.
“Niko nakon moje borbe nije snosio posljedice. Počevši od načina imenovanja direktora institucije u kojoj su mene smijenili s te pozicije, niko nije trpio posljedice ni zbog činjenice da sam nezakonito smijenjena, i to sudski dokazala. Niko nije trpio posljedice kada sam ukazala na krivotvoreni izvještaj o poslovanju na Općinskom vijeću, gdje sam podastrla dokaze svim vijećnicima. Tako kada je neko moje lično iskustvo u pitanju – ja nemam dobro iskustvo. Mi smo se nekad čudili atmosferi u drugim zemljama tipa Rumunije i tako dalje, međutim, oni su nas pretekli”, ističe Marinković Lepić.
Ovakva “praksa”, ističe nekadašnja direktorica Doma penzionera, Bosnu i Hercegovinu udaljava od evropskih integracija.
“Jer, ako se ne može imati povjerenja u sistem, ako se ne može imati povjerenja u ljude koji su na određenim pozicijama, kojima su data određena ovlaštenja, da ih koriste za dobrobit građana a ne u svoju korist, onda smo sigurno jako daleko od EU. Niko nije oslobođen, ili da kažem ‘operisan’ od korupcije. Toga ima i u razvijenom svijetu, ali se oni sigurno bolje bore protiv toga i takve zemlje sigurno ne uživaju rejting onih u kojima ne možete imati povjerenja ni u koga”, navodi Mirjana Marinković Lepić.
Bosna i Hercegovina ima Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Njezin direktor, Hasim Šabotić, ističe da u toj borbi glavnu ulogu imaju tužiteljstva, te upozorava da upravo ove pravosudne institucije nedovoljno čine na sprečavanju korupcije.
Šabotić ističe da je korupcija prisutna u svim porama bosanskohercegovačkog društva, te da su s 33 uposlenika nemoćni bilo što promijeniti.
“Predlažem da vidimo sa zakonodavnom vlašću, da i oni razmišljaju kako ova tijela profesionalizirati, jer mi u njima trenutno imamo ljude koji rade sasvim druge poslove, dolaze iz različitih institucija i oni imaju svoje redovne obaveze. Za ovaj posao koji rade, oni uopšte nisu stimulisani. Treba da vidimo kako to možemo kroz određene zakone uraditi, da ne trčimo uvijek na svršen čin”, riječi su Šabotića.
Ako se desi krivično djelo korupcija, priča direktor Agenciju, onda svi mediji to objave, a potom “slijede hapšenja, galama, na kraju – rezultat nula bodova”.
“Neko bude par mjeseci u zatvoru, oslobode ga i završena priča. Idemo na to da pokušamo preventivno djelovati. A da bi se preventivno djelovalo, tu moramo uključiti i fakultete, i univerzitete, i medije, i nevladin sektor i cjelokupnu društvenu zajednicu u Bosni i Hercegovini”, kaže Šabotić.
Hasim Šabotić priznaje da je zakon o radu ove Agencije manjkav te je prije godinu dana, nadležnoj parlamentarnoj komisiji upućena inicijativa za izmjene tog zakona.
Također, Agencija je u prošloj godini predala 35 prijava pravosudnim institucijama. Samo u sedam slučajeva je otvorena istraga.
