Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi, odnosno na određenom nivou pripremljenosti u prevenciji borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije bilo napretka u realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja, preporuka iz 2019. u ovoj oblasti, kao ni nalaza iz Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH. Korupcija je i dalje vrlo prisutna i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, jer je na svim nivoima vidljiv direktan politički uticaj na svakodnevni život građana, navodi se, između ostalog, u zaključcima Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH za 2020. godinu.
Neusklađenost zakonodavstva na nivou cijele BiH i slaba institucionalna saradnja i koordinacija i dalje koče borbu protiv korupcije. Rezultati na sprečavanju i suzbijanju korupcije na visokom nivou i dalje su vrlo ograničeni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja, navodi se u Izvještaju o BiH.
U narednoj godini, kako stoji u Izvještaju, Bosna i Hercegovina treba posebno da usvoji zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou i kompletira zakonski okvir za zaštitu osoba koja prijavljuju korupciju.
BiH treba da pokaže napredak u postizanju rezultata na sprečavanju i suzbijanju korupcije na visokom nivou i osigura djelotvoran i nezavisan sudski postupak u predmetima korupcije povezanim sa Covid-om, te da usvoji novu strategiju i akcioni plan za borbu protiv korupcije na državnom nivou i osigura efikasno funkcionisanje i koordinaciju tijela za sprečavanje korupcije na svim nivoima vlasti, stoji između ostalog, u zaključcima Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH.
Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Fenu kažu da “jedan od najvažnijih prioriteta za pristupanje BiH Evropskoj uniji jeste napredak u oblasti vladavine prava, a posebno sposobnost pravosuđa da pokaže konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
- Bosni i Hercegovini je potrebna odlučnija politička opredijeljenost za najviše standarde integriteta i transparentnosti u svim sferama društva, kao i za sprečavanje sukoba interesa, u cilju efikasne borbe protiv korupcije i jačanja povjerenja građana u sve javne institucije – kazali su Feni iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH.
Istakli su da su “više puta apelovali na nadležne da usvoje novi Zakon o sukobu interesa na državnom nivou, koji bi bio u skladu sa evropskim standardima, a čijom bi se provedbom omogućio značajan napredak u borbi protiv korupcije u BiH”.
- Ovo je ujedno i jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Za sada je samo Kanton Sarajevo usvojio i primjenjuje sveobuhvatan zakon o prijavljivanju i provjeri podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, koji bi trebao biti primjer ostalim nivoima vlasti – naglasili su.
Nadalje, kako su istakli, donošenje i učinkovita provedba Zakona o zaštiti zviždača je jednako važna, što je istaknuto u ključnim prioritetima iz Mišljenja. To znači, da bi BiH ostvarila napredak na svom putu ka EU, mora osigurati adekvatnu zaštitu zviždača od zastrašivanja ili odmazde.
- U Mišljenju se takođe navodi da su pravomoćne presude u predmetima korupcije visokog nivoa vrlo rijetke, kao i da sankcije nemaju adekvatan odvraćajući učinak. Pored navedenih zakonodavnih koraka, potrebno je ostvariti napredak i postići rezultate kada je riječ o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući na visokom nivou. Znatan broj navoda o koruptivnim praksama za vrijeme pandemije dodatno je ukazao na potrebu unapređenja efikasnosti u procesuiranju predmeta korupcije – kazali su iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH.
Također su podsjetili “da je potrebno bez daljnjeg odlaganja usvojiti Strategiju za borbu protiv korupcije za 2020.-2024. godinu i odgovarajući Akcioni plan, čijom bi provedbom borba protiv korupcije bila efikasnija”.
Iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ističu da je dovoljno pogledati samo jedan izvještaj Europske komisije da bude jasno da je široko raspostranjena korupcija u BiH i njeno neprocesuiranje upravo ključna prepreka europskom putu BiH.
- U godišnjim izvještajima Evropske komisije jasno stoji da svi nivoi vlasti u BiH pokazuju znakove političke zarobljenosti što direktno utječe na svakodnevni život građana. Osim toga, ocijenjeno je kako nije postignut napredak u efikasnoj primjeni antikorupcijskih strategija i akcionih planova, te je evidenta neusklađenost zakonodavstva u cijeloj zemlji i slaba institucionalna saradnja i koordinacija. Također, potcrtano je i da su učinci prevencije i represije korupcije na visokom nivou vrlo ograničeni i to zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja – kazali su Feni iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.
Naglasili su da je “korupcija toliko raširena da svi nivoi vlasti pokazuju da su pod kontrolom politike, što i ovoj Agenciji predstavlja veliku prepreku u radu”.
- U BiH se, nažalost, pojedinci, a vrlo često i institucije ponašaju kao da je korupcija nešto što se dešava nekome drugom, a ne nama. Sve dok budemo imali takav stav, bit ćemo jedna od zemalja sa najvećom stopom korupcije u svijetu – kažu iz ove Agencije.
Na pitanje koliko bh. vlasti iskreno rade u borbi protiv korupcije i šta neposredno treba uraditi, iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ističu da se “bez želje i odlučnosti donosilaca odluka na političkom i administrativnom nivou ne može očekivati preduzimanje konkretnih i angažiranih mjera u borbi protiv korupcije, jer će one ili izostati ili biti kampanjske i selektivne”.
- Da bismo se pomjerili s mrtve tačke potrebno je, prije svega, početi provoditi GRECO preporuke, za koje u BiH mora biti osigurana odgovarajuća zakonodavna i institucionalna podrška. S obzirom na to da je korupcija uvijek u vezi sa procesom donošenja odluka, treba težiti tome da proces donošenja odluka bude u što manjoj mjeri prepušten slobodnoj procjeni donosilaca odluka. Umjesto toga, potrebno je osmisliti i provoditi odlučivanje u jasno definisanoj proceduri, na osnovu preciznijih kriterija i uz otvorenost procesa ka javnosti – poručuju iz ove Agencije.
Navode da je “neophodno i preispitivanje nivoa i neophodnosti diskrecionih ovlaštenja kao bitnog segmenta prevencije korupcije, te podizanje svijesti javnosti kako o rizicima diskrecionog odlučivanja, tako i o načinu na koji će civilno društvo pratiti da li se ta ovlaštenja koriste u skladu sa svrhom zbog koje postoje”.
- Koliko korupcija ugrožava put BiH ka Evropskoj uniji dovoljno govori činjenica da većina od 14 prioriteta koje je identifikovala Evropska komisija na putu BiH kao uopšte statusu kandidata, se odnosi upravo većinom na vladavinu prava i na borbu protiv korupcije, odnosno provođenje ključnih antikorupcionih reformi i usvajanje zakona koji nedostaju, odnosno unapređenje postojećih zakona vezano za borbu protiv korupcije – kazala je za Fenu izvršna direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić.
Dodala je da “u to ulaze i izborno zakonodavstvo, ukljujući i finansiranje političkih stranaka, sukob interesa, javne nabavke, zaštita prijavitelja korupcije te reforma pravosuđa, kao jedno od ključnih stvari, s obzirom na to da je identifikovana kao najslabija karika uopšte i što se tiče integriteta i što se tiče efikasnosti u borbi protiv korupcije”.
- Međutim, kada pogledamo odnos vlasti u BiH, pa čak i prije toga gdje su uglavnom napore ulagali na to da se uruši i ovo sada što imamo, dakle i da se upropasti zakonski okvir i da se unište potpuno institucije i stave pod direktnu političku kontrolu, upravo oni koji bi trebalo da provode zakone. A sa druge strane i kada pogledamo ovaj period nakon mišljenja koje je Evropska komisija izdala za BiH i postavljanja tih 14 prioriteta šta je urađeno – nije apsolutno ništa urađeno – istakla je Korajlić.
Prema njenim riječima, postoje na snazi vrlo otvorene opstrukcije i blokade procesa i usvajanja ključnih zakona.
- To smo vidjeli na primjeru zakona o sukobu interesa koji stoji u proceduri već godinama, za koji apsolutno bez obzira na poruke koje dolaze od institucija da to treba mijenjati, jednostavno ne žele da se uspostavi adekvatan okvir i kontrole i odgovornosti. Na isti način imamo priču o zakonu o javnim nabavkama koja već dugo stoji. Kada govorimo o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću o kojem se godinama priča, ništa nije urađeno da se unaprijedi i proces imeovanja, da se reformiše samo VSTV koje je postalo i identifikovano kao jedno od ključnih problema. Tako da vidimo da apsolutno vlasti u BiH čine sve što mogu da blokiraju, da razvuku sve procese i misle očigledno da će moći bilo kakve i kozmetičke izmjene ostvariti i da se to smatra ako ispunjenje prioriteta iako je EU jasno naglasila u kojem smjeru unapređenja moraju ići – istakla je Korajlić.
