Komšić smatra da kada se kad se usvojeni dokument detaljno pročita onda je sasvim jasno da u njemu postoji niz elemenata koji govore da se ne radi tek o novoj verziji formalnog dokumenta, prenosi N1.
„Ako pođemo od izjave izvjestioca za Bosnu i Hercegovinu, euro-parlamentarca Cristiana Dan Preda, koji u svome izlaganju kaže: „Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na funkcionalan sistem koji ne diskriminira nikoga,“ onda postaje jasno koji su oblici europske politike prema Bosni i Hercegovini“, navodi Komšić.
On ističe da u ovome izvještaju o Bosni i Hercegovini, nema više pomena o idejama ili političkim nastojanjima za federalizaciju, odnosno političku podjelu Bosne i Hercegovine, i da se stvara jedan novi, drugačiji, europskiji okvir za ovu našu, etničkim politikama opterećenu zemlju.
„Jedan od inicijatora za unošenje stavova o navodno potrebnoj federalizaciji Bosne i Hercegovine bio SDP-ov član Tonino Picula, koji je to probao nametnuti na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (AFET) i to nije uspio. Sasvim jasno da Europa ili još preciznije Europska unija, ima novi smjer prema Bosni i Hercegovini. U izvještaju koji je Europski arlament usvojio jasno se govori i potrebi da Bosna i Hercegovini bude takva zemlja u kojoj se moraju obezbijediti sva ljudska prava i temeljne slobode, na način kako to propisuje Europska unija, a ne kako to žele ovdašnje etničke politike“, kaže Komšić.
Posebno je važno da se u tom dokumentu, naglašava Komšić, po prvi put spominju sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, odnosno Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav u kojem postoje elementi diskriminacije, i gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav i izborno zakondavsto na način da se oni moraju uskladiti sa europskom pravnom stečevinom ili još preciznije da se moraju ukloniti svi elementi diskriminacije koja postoji u sadašnjem sistemu.
„Tako nešto u potpunoj je suprotnosti sa stavovima HNS-a, iznesenim u njihovoj deklaraciji, koja vidno nije na liniji evropskih vrijednosti i normi, već se radi o dijametralno suprotnim stavovima od onih europskih. Kada se pročitaju zaključci 13. i 14. iz europskog Izvještaja o Bosni i Hercegovini, onda je potpuno jasno da Europa vidi postojanje diskriminacije u bh. političkom i pravnom sistemu, te se pozivaju nove vlasti da to, napokon, izmjene na način da se Bosna i Hercegovina, kao aspirant za kandidatski status mora izmijeniti i prilagoditi europskim vrijednostima i normama, a ne obratno kako to misle neke ovdašnje političke elite“, naglašava Komšić.
„Veoma eksplicitno, na nekoliko mjesta u novom Europskog parlamenta, Izvještaju o BiH, jasno se govori o tome da naša zemlja mora zaprimiti europska načela, vrijednosti i propise, što nikako ne ide na ruku etničkim politikama u Bosni i Hercegovini. Iz diskusije drugih euro-parlamentaraca, konstatira se da je BiH već sada kapacitirana za zaštitu svih građanskih prava, čemu otpor pružaju etničke politike“, dodaje Komšić.
„Izvjesno je da je tako nešto vidio Tonino Picula, pa je uz konstataciju da izvještaj ne sadrži „neke bitne stvari“ glasao protiv njega. To je jasan pokazatelj poraza politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i onih koji lobiraju okolo za promašene i da ne kažemo profašističke i prevaziđene političke principe. Takvima je poruka sasvim jasna, da to više u europskim institucijama neće moći raditi“,smatra Komšić.
Osim toga Europski parlament jasno kazao da je zastoj u Bosni i Hercegovini nastao sredinom 2017. godine, što se podudara sa aktiviranjem Mehanizma koordinacija, koji kako vidimo nije u stanju dati odgovore na dodatnih 655 pitanja iz EU Upitnika – zaključuje Komšić.
