Analizom krvi utvrđuje se postoji li u organizmu neki upalni proces, bolest, anemija, infekcija, stanje neuhranjenosti ili izloženosti otrovima.
Kompletna krvna slika uključuje broj eritrocita, leukocita i trombocita, eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW), trombocitne konstante (MPV, PDW), diferencijalnu krvnu sliku (podvrste leukocita – neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti, limfociti), hemoglobin i hematokrit.
Evo šta znače skraćenice na nalazu.
RBC – eritrociti (crvena krvna zrnca) prenose kisik iz pluća do ostalih dijelova tijela;
WBC – leukociti (bijela krvna zrnca) služe za obranu organizma od bakterija, virusa i gljivica;
PLT – trombociti (krvne pločice) sudjeluju u stvaranju ugrušaka i zaustavljanju krvarenja;
Hb – koncentracija hemoglobina;
Hct – udio krvnih stanica ili hematokrit u ukupnom volumenu krvi;
MCV – srednji volumen eritrocita;
MCHC – srednja koncentracija hemoglobina u eritrocitima;
RDW – širina distribucije eritrocita, sortiranje eritrocita po veličini;
MTV – prosječni srednji volumen trombocita.
Eritrociti
Eritrociti ili crvena krvna zrnca su krvne ćelije koje sadrže hemoglobin i učestvuju u prijenosu kisika vezanog za hemoglobin iz pluća do drugih tkiva.
Normalne vrijednosti – 3,86 x 1012/ l do 5,08 x 1012/l za ženu i od 4,34 x 1012/l do 5,72 x 1012/l za muškarce.
Snižene vrijednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi usljed krvarenja. Povišene vrijednosti mogu biti uzrokovane stanjima hemokoncentracije organizma, kod policitemija, ali i kod zdravih ljudi.
Leukociti
Leukociti ili bijela krvna zrnca, stvaraju se u koštanoj srži i štite organizam od infekcija. Sudjeluju u imunološkom odgovoru. Postoji pet različitih vrsta bijelih krvnih zrnaca i sve one su dio obrane organizma protiv najezde infektivnih i drugih štetnih materija.
Normalne vrijednosti – 3.9 – 10×109/l
Povećan broj leukocita u organizmu znači neku bakterijsku infekciju. Smanjen broj leukocita označava virusno oboljenje, kod primjene nekih lijekova, kemoterapije, leukocitoza, u stresnim situacijama…
Hemoglobin
Hemoglobin predstavlja sastojak crvenih krvnih zrnaca. On prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljendioksidiz tkiva nazad u pluća. Svakim uhadom krv u plućina dobija kisik i zahvaljujući upravo hemoglobinu distribuira ga do svih tkiva i organa.
Normalna koncentracija – 110-180 g/I
Snižena koncentracija ukazuje na anemiju. Povećana koncentracija je u stanjima hemokoncentracije organizma i kod policitemija.
Hematokrit
Hematokrit predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi.
Normalne vrijednosti – za žene 0.356 – 0.470 L/l i kod muškaraca 0.41 – 0.53 L/l
Povećane vrijednosti hematokrita se viđaju kod dehidratacije i šoka. Hematokrit je smanjen u trudnoći, a smanjuje se i s godinama života. Također je smanjen kod anemija, leukemija, povećane funkcije štitne žlijezde (hipertireoze), ciroze jetre, opekotina i infekcija.
Trombociti
Trombociti su ćelije koje učestvuju u koagulaciji (zgrušavanju) krvi.
Normalne vrijednosti – 140-450 x 109/l
Višak trombocita izaziva pojačano zgrušavanje krvi i može dovesti do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu. Manjak trombocita (trombocitopenija) izaziva sklonost krvarenju, trombociti su sniženi kod kemoterapija, malignih oboljenja, hepatitisa i slično.
Eritrocitne konstante
Eritrocitne konstante se izračunavaju iz broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i hematokrita i daju informaciju o kvaliteti eritrocita.
MCV (mean cell volume) – veličina eritrocita – normalne vrijednosti su od 81 – 99 fl;
MCH (mean cell hemoglobin) – prosječna količina hemoglobina u eritrocitu – normalne vrijednosti su od 29-32.9 pg;
MCHC (mean cell hemoglobin concentration) – prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitu – normalne vrijednosti su od 310 – 350 g/l;
RDW (red cell distribution width) – raspodjela eritrocita po volumenu – normalne vrijednosti su od 11,5-16,5 %
Glukoza – normalne vrijednosti od 3,5-6,1 mmol/l
Povišene vrijednosti se javljaju kod dijabetičara, a snižene kod hipoglikemije različitih uzroka.
Stanje bubrega
Urea – normalne vrijednosti od 1,7-8,3 mmol/l
Kreatinin – normalne vrijednosti za muškarce od 62-106; a za žene od 44-80 umol/l
Povišene vrijednosti javljaju se kod bubrežnih oboljenja. Povećana urea, a normalan kreatinin mogu biti i rezultat prehrane bogate proteinima. Povišene vrijednosti kreatinina mogu biti i posljedica veće fizičke aktivnosti ili uzimanja steroida. Smanjene vrijednosti javljaju se kod trudnica i žena uopće.
Masnoće u krvi
Holesterol – Preporučen < 5,2; Visok > 6,2 mmol/l
HDL holesterol (dobar) – Preporučen > 1,54; Nizak < 1,0 mmol/l
Dijagnostički značaj imaju snižene vrijednosti HDL holesterola. U tom slučaju postoji povećan rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Što su veće vrijednosti HDL kolesterola, to je bolje, jer ovaj kolesterol “čisti” krvne žile.
LDL holesterol – Preporučen < 2,6; Visok > 4,1 mmol/l
Povišene vrijednosti obično su povezane s nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, prije svih ateroskleroze.
Trigliceridi – Preporučen < 1,7; Visok > 2,3 mmol/l
Povišene vrijednosti najčešće su znak nepoštovanja pravila da se ne uzima hrana 12 sati prije vađenja krvi. Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.
Stanje jetre
ALT – normalna vrijednost od 8-41 IJ/I
Povišene vrijednosti ukazuju na akutno oštećenje jetre, najčešće izazvano terapijom antibioticima, unosom gaziranih pića i slično
AST – normalna vrijednost od 7-38 IJ/I
Povišene vrijednosti ukazuju na značajno oštećenje jetre ili neka druga oboljenja (na primjer neka mišićna oboljenja);
Gama GT – normalna vrijednost za muškarce od 8-40; a za žene od 5-35IJ/I Povišene vrijednosti se najčešće javljaju kod alkoholičara i znak suoštećenja jetre.
Željezo – normalno za muškarce od 10,6-28,3; za žene 6,6-26,0 umol/l
Zajedno s hemoglobinom, eritrocitima i parametrima koji određuju morfologiju eritrocita (MCV, MCH i MCHC) pruža uvid u stanje koštane srži. Određivanje samog željeza nema nikakvog značaja za postavljanje dijagnoze anemije.
