Džaferovićeva svojevrsna i simbolična promjena paradigme i međunacionalnih odnosa u regiji, posebno onih posljednjih godina, očito je bila "prst u oko" nekim domaćim "opinion makerima" ili njihovim stranačkim šefovima kojima zatopljavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata nije poželjno, a izgleda ni prihvatljivo.
Velikom brzinom izrežiran je lažni kontekst da je Džaferovića u Vukovar "dovela" Plenkovićeva vlada, a Večernji list otišao je toliko daleko da je samo sat ili dva kasnije od kabineta premijera tražio očitovanje kako se to u vukovarskoj koloni sjećanja pojavio neko očito nepoželjan strukturama u Mostaru.
"Ni premijer ni bilo ko iz Vlade nije pozvao gospodina Džaferovića na 30. godišnjicu - Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Svako je mogao doći u Vukovar i u Kolonu sjećanja te izraziti poštovanje žrtvama", izjavio je Marko Milić, glasnogovornik Vlade RH.
Uslijedila je serija tekstova i reakcija, a članu Predsjedjedništva BiH zamjera se izjava izrečena samo dan ranije u Jablanici, na obilježavanju godišnjice formiranja Četvrtog korpusa Armije RBiH, gdje je Džaferović izjavio da iza Armije nisu ostale masovne grobnice i logori.
Bez obzira na to šta mislili o toj izjavi, znajući da je nešto takvo izjavljivao i ranije, posve je jasno da ona nije uzrok napada na njegov odlazak u Vukovar. Glavni "problem" vjerovatno se krije u stvaranju drugačijeg narativa koji bi mogao da dovede do rješavanja problema koji nisu direktno povezani s dešavanjima iz devedesetih.
Osim medija i komentara po društvenim mrežama, oglasilo se i Hrvatsko udruženje logoraša u Bosni i Hercegovini, koje je ocijenilo licemjernim učestvovanje člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića u Koloni sjećanja, u Vukovaru.
"Džaferović je imao drskosti otići u Vukovar samo dan nakon što je negirao zločine bošnjačke Armije RBiH nad Hrvatima Bosne i Hercegovine. Kao članovi Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH najoštrije osuđujemo licemjernu i zlu izjavu prvog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića", saopćeno je.
Odnosi između Bošnjaka i Hrvata posljednjih godina i mjeseci dosegli su najviše negativne nivoe u posljednja dva desetljeća, a pokušaji rješavanja Gordijevog čvora izmjena Izbornog zakona očito neke u ovoj zemlji čine nervoznim. Tu su i druge teme koje ovaj Džaferovićev potez čine problematičnim onima kojima ustaljena paradigma odgovara i onima koji se boje da postoji potencijal boljih odnosa između Zagreba i Sarajeva i bez HDZ-a i Dragana Čovića.
