Ipak, Putinov budžet bi se mogao pokazati relativno otpornim.
Oko 125 milijardi dolara vladinih prihoda je prošle godine došlo od nafte i plina. Evropa je činila oko 40 posto izvoza, što znači da je prihod Moskve bio do 50 milijardi dolara, ili 15 posto prošlogodišnje brojke. Tada je budžetski suficit iznosio sedam milijardi dolara, piše Reuters.
Sirova nafta i naftni proizvodi predstavljaju tri četvrtine vrijednosti ruskog izvoza energije. Prošle godine prosječna cijena nafte bila je oko 71 dolar po barelu, dok se danas naftom trguje oko 108 dolara. To znači da bi Rusija mogla smanjiti izvoz nafte za otprilike trećinu bez gubitka prihoda. I cijene bi vjerovatno dodatno porasle nakon embarga, nadoknađujući svaki popust koji bi Moskva morala ponuditi kupcima.
Naravno, očekivani pad BDP-a od 15 posto ove godine će također ugroziti prihode i povećati budžetski deficit. Ali Putinovi ratni propagandni napori će pomoći. Kremlj je koristio provladine medije da potakne stanovništvo na teška vremena, dajući mu odriješene ruke da smanji rashode kao što je 20 milijardi dolara potrošenih na zdravstvenu zaštitu prošle godine, istovremeno ograničavajući budžet za odbranu od 49 milijardi dolara.
Na kraju, Putin i dalje ima oko 160 milijardi dolara rezervi koje nisu ometane zapadnim sankcijama.
Energetski embargo bi naštetio Rusiji, ali možda ne bi "osakatio" Putina.
