"Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego jednako i hrvatska i muslimanska i srpska", poručeno je 25. novembra 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu.
Ova 75 godina stara poruka i danas se citira. Svjesni njene težine i važnosti - prije više od sedam decenija, u Mrkonjić Gradu uspostavljeni su temelji građanstva, ljudskosti i državnosti Bosne i Hercegovine.
"Opredjeljenje u uvjetima Drugog svjetskog rata da ljudi u Bosni i Hercegovini, dakle svi narodi mogu pronaći formulu prema kojoj će organizirati zajednicu i državu. I to je nešto što je rezolucijom ZAVNOBIH-a postavljeno kao temelj, kao neka vrsta društvenog dogovora, a kasnije ugrađivana u zakonska i ustavna rješenja", ukazao je amir Duranović, historičar.
Danas 75 godina poslije, temelji su ozbiljno poljuljani.
"Sačuvali smo samo pojam, sve ostalo smo uništili i više nego što bi živ čovjek mogao povjerovati. Jedna od temeljnih vrijednosti ZAVNOBIH-a da Bosna i Hercegovina nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, nego je i hrvatska,i srpska i muslimanska, danas je prepolovljeno. Ona nije definitivno ni hrvatska, ni srpska ni muslimanska, nažalost ovog drugog dijela je nestalo, i nažalost prestala je biti i ljudska", smatra Slavo Kukić, univerzitetski profesor.
Nacionalističke politike nagrizle su temelje ZAVNOBIH-a, i iz tog začaranog kruga teško je pronaći izlaz. Izlaz koji bi vratio dignitet čovjeka, građanina i vjeru u državu.
"Postoji strahovlada nacionalnih stranaka, naravno, to samo po sebi kod ljudi izazova strah, ne samo strah da javno kažu šta misle nego strah od toga treba li ovdje ostajati", istakao je Raif Dizdarević, predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
"Moramo naći način, da politički artikuliramo ovo što baštinimo kao nešto vrijedno i civilizacijski, upravo civilizacijsku vrijednost, a to je jedna politička formula za jedan pluralizam ravnopravnih grupa, ili ćemo zajedno potonuti zajedno sa Evropom u mrak fašizma", upozorio je Asim Mujkić, univerzitetski profesor.
Borba je to koju na sebe moraju preuzeti nove generacije, kako ona njihovih predaka ne bi bila uzaludna.
"Mi u Bosni i Hercegovini imamo pokušaj da se od jedne perspektivne zemlje, kao što je Bosna i Hercegovina, pravi jedna destabilizirajuća zemlja u regionu. I čak taj pokušaj da se jedan lijepi okvir u kome živimo pretvori u jedan ružni okvir, jeste ružno od onih koji to rade. I ja mislim da obilježavanje državnih praznika na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ne smije biti upitno", mišljenja je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.
A upitno je već godinama. Zakona o državnim praznicima nema, slavi se samo na jednom dijelu teritorije i tradicionalno bez jednog člana Predsjedništva. Zemlja smo u kojoj segregacija i diskriminacija ne dopuštaju da budemo moderna građanska, demokratska zemlja koja u potpunosti baštini vrijednosti s početka priče, vrijednosti utemeljene prije sedam i po desetljeća - potrebne samo prepisati i u konačnici poštovati modernim Ustavom Bosne i Hercegovine. Vrijednosti koje će zemlju usmjeriti put ka Evropskoj uniji.
