Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan održat će 20. maja ove godine predizborni skup AK partije u glavnom gradu BiH. Ovim povodom od nadležnih institucija BiH tražili smo informacije koje se odnose na investicije Turske u BiH.
Sve više se u BiH mogu čuti komentari kako Republika Turska samo politički podržava našu zemlju, dok novac direktno investira u susjednu Republiku Srbiju. Brojni bh. državljani smatraju kako BiH nema nikakve direktne koristi od političke podrške Turske, odnosno da niko u našoj zemlji ne živi bolje jer zvanična Ankara podržava naš teritorijalni integritet i suverenitet.
Turski predsjednik razočarao je dio državljana BiH koji vjeruju u mit kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija. Erdogan je rekao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije u prošloj godini iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara.
Od Vanjskotrgovinske komore BiH tražili smo podatke o trgovinskoj razmjeni BiH i Turske. Odgovoreno nam je kako je u 2017. godini obim razmjene s Turskom iznosio blizu 1,08 milijardi KM te da je u takozvanim "ostalim tržištima" ili "trećim zemljama" Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija.
"Izvoz u Tursku iznosio je više od 432 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 7,67 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 9,86 posto i iznosio je blizu 656 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjena i iznosi 65,9 posto", rečeno nam je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Na tržište Turske u 2017. godini najviše se izvozilo: ulje od sjemena suncokreta (146,28 miliona KM), goveđe meso, svježe ili rashlađeno (47,39 miliona KM), brašno od pšenice (45,76 miliona KM), otpaci željeza i čelika (34,07 miliona KM) i sjedala (30,52 miliona KM).
U 2017. godini iz Turske su se najviše uvozili kostimi, kompleti, jakne, sakoi (17,02 miliona KM), T majice, majice bez rukava i sl. (16,22 miliona KM), monitori i projektori (14,98 miliona KM), monofilamenti bilo koje dimenzije (13,49 miliona KM) i lijekovi (13,13 miliona KM).
Od Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) tražili smo da nam dostavi podatke o stranim ulaganjima u BiH. Iz FIPA-e su odgovorili da su, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u periodu od maja 1994. do decembra 2016. godine, investicije iz Republike Turske iznosile 389,5 miliona KM (199,1 milion eura). Turska se nalazi na jedanaestom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s učešćem od 3 posto u ukupnim investicijama u BiH.
"U ukupnoj strukturi investicija iz Republike Turske (389,5 miliona KM) vlasnički udjeli i zadržane zarade učestvuju sa 364,8 miliona KM, dok je ostali kapital iznosio 24,7 miliona KM", kazali su nam iz FIPA-e.
Prema preliminarnim i nekompletnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova direktnih stranih investicija (DSU), u prvih devet mjeseci 2017. godine, bez iznosa zadržanih zarada, ukupne investicije u BiH u ovom periodu su iznosile 233,4 miliona KM (ili 119,3 miliona eura). Ulaganja iz Turske u ovom periodu su bila negativna i iznosila su -12,9 miliona KM (-6,6 miliona eura).
"Prema ukupnim iznosima ili Stanju DSU, zaključno s decembrom 2016. godine, zemlje koje su najviše investirale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I pored evidentiranog povećanja investicija s Bliskog istoka, najznačajniji investitori u BiH su zemlje Evrope.
FIPA-u smo pitali i da li su i u kolikoj mjeri povećana strana ulaganja Turske u BiH od aprila 2015. godine do maja 2018. godine te ukoliko jesu u kojoj je to mjeri i za koje sektore.
"Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja iz Republike Turske u BiH u 2015. godini su iznosila 56,1 milion KM i činila su 9,1 posto ukupnih ulaganja u BiH u toj godini. U posljednjih deset godina, najveći iznos turskih investicija je registrovan u 2015. godini (56,1 milion KM), što predstavlja rast turskih investicija od 218,8 posto u odnosu na 2014. godinu. Ulaganja iz Turske su i u 2016. godini bila na zadovoljavajućem nivou i iznosila su 30,1 milion KM, što je činilo 5,6 posto ukupnih ulaganja u BiH u 2016. godini", kazali su nam iz FIPA-e.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSU, direktna strana ulaganja iz Turske u BiH u prvih devet mjeseci 2017. godine, bez iznosa zadržanih zarada, su bila negativna i iznosila su -12,9 miliona KM.
"Napominjemo da su ovo preliminarni podaci i da se objavljivanje zvaničnih podataka za 2017. godinu očekuje u augustu 2018. godine, a prema utvrđenoj metodologiji Centralne banke BiH. Podaci o DSU za prvi kvartal 2018. godine još uvijek nisu objavljeni. Centralna banka BiH objavljuje podatke o DSU u BiH po državama investitorima, kao i po sektorima, ali još uvijek ne objavljuje podatke o sektorima investiranja za pojedinačne države", istakli su iz FIPA-e.
Najznačajnije investicije iz Republike Turske u BiH su: Natron – Hayat d.o.o. Maglaj (investitori Kastamonu Entegre Altunizade Istambul i Hayat Kimya Sanayi Anonim Sirketi Istambul) proizvodnja papira i raznih vrsta papirnih pakovanja, Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac (investitori Soda Sanayii A.E. Turska, koja je u 2013. godini prenijela svoje vlasništvo na kompaniju Sisecam Chem Investment B.V. Amsterdam, Holandija (kompanija iz iste grupacije) i Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d. Sarajevo (T.C. Ziraat Bankasi).
Najveći iznos investicija iz Republike Turske je ostvaren u sektoru proizvodnje.
