Odlukom o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih automobila predloženo je da se carinska stopa na uvoz novoproizvedenih automobila, koja nemaju preferencijalni status robe iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 na pet posto i to za automobile sa pogonom na benzin, dizel i hibridna vozila, te sa pet posto na nula posto carinske stope na automobile na električni pogon.
U objašnjenju odluke navodi se da je cilj smanjenje oporezivanja i stvaranja boljeg regulatornog okvira za uvoz novih, a posebno automobila na električni pogon, kako prenosi RadioSarajevo.ba.
Bez obzira na hvale vrijednu incijativu ministra Šarovića da se ovom odlukom poveća prodaja električnih automobila, kojih je u BiH registrirano svega 18, potencijalne kupce više će interesirati smanjenje carinskih tarifa na automobile koji koriste motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Naime, BiH daleko zaostaje za razvijenim svijetom kada je u pitanju logistika, odnosno mreža punjača za električne automobile. Tu je i materijalni faktor, jer su električni automobili prilično skupi i nedostupni ogromnoj većini građana.
Zato se s većom pažnjom očekuje smanjenje carina na automobile na benzinski, dizelski i hibridni pogon iz zemalja s kojima BiH nema zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.
Aktuelnim propisima pri uvozu vozila proizvedenih u EU, Turskoj i Srbiji plaća se samo jedan procenat za carinsko evidentiranje, dok su vozila iz ostatka svijeta opterećenja s dodatnih 15 posto carine. Prijedlogom ministra Šarovića ne samo da bi se smanjila carina s 15 na 5 posto nego bi to povuklo i smanjenje osnovice za plaćanje PDV-a.
To znači da bi ukupna davanja na vozila iz "ostatka svijeta" (proizvedena izvan EU, Turske i Srbije) sa sadašnjih skoro 36 procenata spala na 24 posto. To bi i dalje bila nešto viša davanja nego na vozila iz EU, Turske i Srbije (na koja se plaća ukupno oko 18 procenata dažbina), no sigurno bi dovelo u ravnopravniji položaj uvoznike na bh. tržištu novih automobila.
"Suočavamo se s nelojalnom konkurencijom jer smo na osnovu administrativnih odluka skuplji 20-ak procenata. Mislim da to nije pošteno, ni prema uvoznicima ni prema zemlji koja nam izvozi svoj proizvod. Rusija je stavila BiH na spisak povlaštenih zemalja u trgovinskoj razmjeni, carinske stope pri uvozu bh. proizvoda u Rusiju su manje-više simbolične. Nije mi jasno zašto je BiH uvela različite carinske stope ako već nema vlastitu automobilsku industriju. Prosto je nevjerovatno da su čak i polovnjaci iz EU-a oslobođeni carine za razliku od novih automobila iz Japana, Kine, Rusije, Južne Koreje", s dosta gorčine za naš portal govorio je u maju Željko Ćejić, direktor kompanije Lada Auto BH.
Upravo bi Lada mogla najviše profitirati od najavljene odluke o smanjenju carina. Vozila najvećeg ruskog proizvođača bi, poput ostalih, trebala pojeftiniti za otprilike devet procenata u odnosu na brojke u aktuelnim cjenovnicima. Tako bi bazna Granta koštala manje od 18 hiljada maraka (trenutno 19.560 KM), Vesta oko 21,5 hiljadu maraka (23.725 KM), a legendarna Niva oko 19,5 hiljada maraka (21.495 KM).
Postoji još nekoliko zanimljivih automobila koji bi postali cjenovno pristupačniji.
Recimo, Dacia Dokker koji se proizvodi u Maroku, a trenutno startuje po cijeni od 22.200 KM. Smanjenjem carine, ovaj automobil trebao bi pojeftiniti za oko 2.000 KM, naravno ukoliko uvoznik i koncesionari zadrže aktuelne marže.
Van Dacia Lodgy također se proizvodi u Maroku, a na bh. tržište dolazi po početnoj cijeni od 27.800 KM. Smanjenjem carina i osnovice za PDV, Lodgy bi, barem na papiru, mogao pojeftiniti za 2.500 KM.
KIA ima dva zanimljiva modela koja se izrađuju izvan Europe pa kupci moraju platiti puni iznos carine i poreza. Rio, koji je trenutno dostupan po početnoj cijeni od 20.816 KM, mogao bi startovati već od 19 hiljada maraka, dok bi SUV Stonic trebao pojeftiniti za oko 2.200 KM sa sadašnje cijene od 26.990 KM.
I zastupnik Hyundaija željno iščekuje odluku o smanjenju carina iako je najveći južnokorejski proizvođač otvorio fabrike u Češkoj i Turskoj. Popularni modeli Kona i Elantra u Europu i dalje dolaze iz Južne Koreje, opterećeni punim carinskim i poreskim davanjima.
Atraktivni SUV Hyundai Kona koštao bi nešto više od 33 hiljade maraka (sada 36.990 KM), limuzina Elantra oko 27.500 KM (trenutno 29.990 KM). A najviše bi mogli uštedjeti kupci Hyundai Santa Fea – minimalno 8.000 KM (trenutna početna cijena 89.990 KM).
Od ostalih proizvođača, smanjenje carina najviše bi obradovalo zastupnika Mazde jer ovaj japanski proizvođač nema nijedan "preferencijalni" model. Mazda 3 koštala bi oko 29 hiljada maraka, a crossover Mazda CX-3 bi jedva prešla granicu od 30 hiljada.
Treba istaći da smo se vodili oficijelnim cjenovnicima, bez akcijskih ponuda koje su uobičajene na smjeni kalendarskih godina. Na listi automobila koji bi trebali pojeftiniti nalaze se i Toyotini modeli RAV4, Landcruiser, Hilux, Prius (Japan), potom VW Jetta (Meksiko), BMW X5 (SAD)…
Nadajmo se da inicijativa ministra Šarovića neće biti "obećanje ludom radovanje" nego konkretan doprinos poboljšanju prodaje novih automobila što će značiti višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine tako i sa aspekta podizanja stepena sigurnosti saobraćaja.
