Osobe koje se bave ethical hackingom svoje kompjutersko zanje koriste za dobrobit društva, a Arnela je ukazala da na Dark Webu postoje mnoga mjesta na kojima se prodaju uslikani dokumenti bh. građana. Kako tvrdi Arnela je provjerila da li su lica čiji su pasoši izloženi stvarna i došla do zaključka da jesu.
“Iz radoznalosti, ali i profesionalne odgovornosti, odlučila sam provjeriti autentičnost neki od njih i uvjerila sam se da to nisu generički falsifikati ili loše obrađene slike s interneta nego nečiji stvarni dokumenti. E sad, ljudi će se vjerovatno pitati kako su tu završili. Postoji bezbroj načina…hakirane baze podataka, insajderske prevare, turističke agencije, hoteli, neoprezno dijeljenje skenova putem e-maila, itd.” napisala je na svom Linkedin profilu.
