Zašto je to tako, kažu iz RIjaseta IZ BiH, sada zna član Predsjedništva BiH iz entiteta RS Milorad Dodik, koji se jedini protivi tome da ovaj ugovor bude potpisan.
Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, saglasni su i odobravaju potpisivanje spomenutog ugovora.
Tako je Islamska zajednica u BiH jedina vjerska zajednica koja još uvijek nema ugovor s državom, koji i jednu i drugu stranu obavezuje na određene obaveze i prava.
A sve je počelo još 2011. godine kada je Vijeće ministara BiH donijelo zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora s Islamskom zajednicom. Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertskih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu BiH na odobravanje. Međutim, od tada počinje problem.
Određene zamjerke na razmatranje sporazuma prema imali su tada i Mladen Ivanić i Dragan Čović, koji su glasali protiv prijedloga Bakira Izetbegovića da na dnevnom redu sjednice bude razmatrano to pitanje.
U međuvremenu, od 2015. godine do danas bilo je određenih razgovora o modifikovanju nekih detalja, ali od toga ništa zvanično nije usvojeno.
Izetbegović je dvojici kolega predložio da se potpiše tekst sporazuma koji im je upućen iz Vijeća ministara, što se nije desilo. Ovo pitanje, kako su nam potvrdili Komšić i Džaferović, pokušali su riješiti u svom mandatu, ali je sve blokirao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.
"Do sada sam u Predsjedništvu BiH više puta tražio usvajanje Ugovora države sa Islamskom zajednicom. Svaki put je prepreka tome bilo protivljenje Milorada Dodika, bez jasnog i argumentiranog obrazloženja. Islamska zajednica ima jednaka prava kao i druge vjerske zajednice i ne može biti talac politike. U samom predloženom tekstu Ugovora nema ništa sporno i nastavit ću insistirati na ovom pitanju, sve dok Ugovor ne bude usvojen", kazao je Džaferović za Preporod.
Po odgovoru predsjednika Džaferovića, ali i Komšića, evidentno je da se pitanje sporazuma politizira, odnosno dovodi u politički kontekst, iako tekst samog sporazuma ne bi trebao imati nikakve veze s politikom.
"Ključna prepreka za realizaciju ugovora sa Islamskom zajednicom je nerazumijevanje člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS u vezi toga da prava svih vjerskih zajednica u BiH treba dovesti u ravnopravan položaj. Jer, ako iste ugovore imamo sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i Katoličkom crkvom, nonses je da još uvijek nije realiziran ugovor sa Islamskom zajednicom. Što se mene, tiče ne vidim da ima išta sporno u tom ugovoru, a sporno je samo to što nije realiziran. Može se očekivati da ću na idućoj sjednici Predsjedništva BiH to pitanje delegirati na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH", dodao je Komšić.
Dodik se o ovomenije oglasio, ali jest visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
"Vjerska pitanja imaju poseban značaj u multikonfesionalnoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, te im se mora pristupiti u kontekstu napora koji se ulažu u proces pomirenja i slobodu vjeroispovijesti. Na institucijama BiH je da riješe ovo pitanje i nađu odgovarajući odgovor", navodi se iy Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.
