Sa političkog apsekta ako bi posmatrali ovu problemtiku možemo nesporno zaključiti da tu nešto neštima. Migranti se sljevaju u jedan dio BiH i to Federaciju BiH gdje su bošnjaci većina. U drugim dijelovima BiH oni se ne zadržavaju već samo prolaze a da pritom neprave bilo kakve probleme. Koliko se može čuti Bosna i Hercegovina je od EU dobila značajan novac koji se mjeri desetinama miliona KM. Šta znači primiti taj novac, i šta BiH mora uraditi da sanira posljedice migrantske krize? Prvi i osnovni zadatak organa BiH je da obezbjedi smještaj migranata i organizuje njihovu puno kontrolu. Pod punom kontrolom podrazumjevamo izolaciju migranata od građana BiH. Bez obzira na neprijed navedene probleme u vezi koncentracije migranata samo na jednom dijelu BiH, Bosna i Hercegovina je suverena država, koja ima svoje organe, vojsku i obavezu da štiti svoj teritorijalni integritet. Svaka država pa i BiH postoji radi svojih građana – narooda koji u njoj žive. Bez obzira na ozbiljnost situacije migranti se ne kontrolišu, oni nisu izolovani, identifikovani i slobodno se kreću po gradovima BiH. Svakodnevno ih viđamo kako prose ispred semafora i tržnih centara. Da li smo svesni da je svaki migrant potencijalna opasnost za građane BiH? Opasnosti postajemo svjesni kada čujemo da su migranti pokušali oteti mobitele, novac i sl. I kao kulminacija ovi događaja desi se ubistvo građanina BiH i teško ranjavanje dugih lica. Provede se akcija i uhapse se počinioci i možda i osude. Šta porodica poginulog ima od kazne i od osuđenog počinioca, kada je sigurno da on nema finansije da nadokadi štetu? Da li BiH može odgovarati i po kom pravnom osnovu?
Ja smatram da je BiH odgovorna sa više aspekata. Kao što sam naprijed naveo BiH nije spriječila ulazak migranata, a od EU je primila značajan novac da riješi ovo pitanje. Riješiti ovo pitanje znači da svoje građane i njihovu imovinu zaštiti od svih mogućih nasilja migranata. Da bi to uradila BiH ima na raspolaganju sva sredstva sa kojim raspolaže jedna država. Građani BiH državi plaćaju poreze a država je dužna da ima garantuje bezbjednost njima i njihovoj imovini. Međutim, ukoliko pokrenete tužbu, sud će osim činjenica tražiti i pravni osnov na kojim temeljite svoj tužbeni zahtjev. Temeljni zakon koji se odnosi za štetu je Zakon o obligacionim odnosima. Odredbom člana 172. ZOO je određeno da: “(1) Pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija. (2) Ako za određeni slučaj nije što drugo u zakonu određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepažnjom. (3) To pravo zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.”
Ako nam je poznato da se šteta može načiniti činjenjem ili nečinjenjem, onda je jasno da država BiH odgovara za štetu koja je nanesena njenim građanima nasiljem koju čine migranti. Država putem svojih organa mora zaštiti svoje građane i organizovati punu kontrolu njihovog boravka u BiH. Možda će neko reći da država BiH nema novaca za te namjene. Ukoliko je poznato da EU izdvaja novac za migrante, upravo taj novac služi i za otkljanjaje štete koju migranti nanesu građanima BiH.
Na kraju možemo zaključiti da štetnici koji su pretpjeli štetu od migranata u BIH svoje tužbe treba usmjeriti prema BiH.
