Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.
Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.
Ko je zapravo Ebrahim Raisi?
Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.
Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.
Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni "zanat" izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.
Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.
Kontroverzne odluke
Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u "tajnim" sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao "Komiteti smrti".
Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.
"Komitet smrti" većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.
Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i "Gospodin smrt".
Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.
"Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi", navodi se.
Politički uspon
Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.
Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.
Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.
Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.
Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.
Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.
S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.
Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.
Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.
