Gotovo četiri mjeseca je prošlo od kada je zbog nedostatka kvoruma prekinut Kongres na kojem su predstavnici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) trebali izabrati novog predsjednika. Do danas nema dogovora među sindikalistima o tome kada će biti održan nastavak Kongresa.
Radno predsjedništvo Kongresa pozvalo je članstvo da se 20. juna izjasni ko će biti novi predsjednik, ali iz ureda predsjednika Ismeta Bajramovića, stiže upozorenje delegatima da se suzdrže prisustva na nastavku Kongresa.
“Petnaest granskih sindikata već četiri mjeseca traži taj nastavak kongresa, ali čovjek koji je u funkciji predsjednika, iako mu je istekao mandat u februaru mjesecu, nije našao za shodno da već četiri mjeseca održi određene sastanke i konsultacije u cilju nastavka ovog Kongresa koji je započet 22. februara. Mi smo prošle sedmice imali radni sastanak, ovih 15 granskih sindikata, koji čini 70 posto Saveza samostalnih sindikata i donijeli smo odluku da je nastavak Kongresa 20. juna”, objašnjava predsjedavajući Kongresa Samir Kurtović.
Na Kongresu koji je prekinut u februaru, sindikalisti su birali između dva kandidata – predsjednika Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Selvedina Šatorovića i predsjednika Nadzornog odbora Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH Redže Kurića.
U momentu kada se u drugom krugu glasanja vidjelo da će Kurić imati većinu, delegati su napustili Kongres, a među njima je bio i predsjednik Ismet Bajramović i Selvedin Šatorović.
Tada su sindikalci koji podržavaju Kurića tvrdili da je Kongres miniran, a njegov konkurent Selvedin Šatorović da je izbor predsjednika bio namješten i politički motivisan. Ovog puta, kaže Samir Kurtović, biraće se između Kurića i Šatorovića.
“Postojeći kandidati ostaju za sve organe i tijela, jer mi ne možemo u ovoj situaciji formalno pravno ništa mijenjati, ali ovih 16 granskih sindikata će insistirati da se donese odluka da se u naredna tri mjeseca održi vanredni kongres”, kaže Kurtović.
Sto dvadeset i dva delegata su dobila poziv da učestvuju u nastavku kongresa, ali su dobili i upozorenje da se suzdrže i da ne prisustvuju tom događaju.
Upozorenje stiže od dosadašnjeg predsjednika Saveza samostalnih sindikata Ismeta Bajramovića – da 15 granskih sindikata djeluje nelegalno i suprotno statutu Saveza samostalnih sindikata BiH te da je on ta osoba koja prema pravilima treba zakazati nastavak kongresa.
“Odredbe Statuta SSSBiH na koje se poziva predsjedavajući Radnog predsjedništva 14. kongresa SSSBiH (članovi 30. 31. i 51 ) ne daju mu bilo kakva ovlaštenja da organizuje i saziva Kongres, već naprotiv te nadležnosti se daju organima SSSBiH. S tim u vezi, pozivam sve delegate 14. Kongresa SSSBiH da se suzdrže prisustva nelegalno i protustatutarno zakazanom nastavku 14. Kongresa te da prate rad i instrukcije organa Saveza samostalnih sindikata BiH”, navedeno je u pismu delegatima koje potpisuje Ismet Bajramović.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ismet Bajramović kaže da će, kako ih je nazvao, “skupina koja sebe predstavlja legalistima, a deluju nelegalno”, morati odgovoriti pred sudom, jer će protiv njih podnijeti krivične prijave.
“Čime se oni rukovode – šesnaest grana, petnaest grana, devet grana – to nije statutarno. Znači trebaju se potpisati šesnaest ljudi, od 30 koliko ih čine Glavni odbor, da se zakaže sjednica Glavnog odbora, odnosno da se donese odluka o zakazivanju mjesta i vremena održavanja nastavka Kongresa. Dobro bi bilo da i znaju statut Savez sindikata, jer u konkretnom slučaju krše Statut u više članova”, objašnjava Bajramović.
Ipak, ako na nastavku Kongresa 20. juna, kojeg traže 70 posto članova sindikata, ne bude kvoruma, sindikat će se naći u izrazito teškoj situaciji, smatra predsjedavajući Kongresa i predsjednik Sindikata državnih službenika Samir Kurtović.
Bajramoviću njegovo članstvo mnogo toga zamjera i traže promjene.
“Želim sindikat koji će biti potpuno javan, potpuno transparentan, otvoren za sve radnike. Nipošto zatvoren. Posebno Savez – jer je on jako značajan, on je na vrhu svih tih grana. Svi mi ulažemo u Savez, putem članarine. Ako moja grana, za četiri godine uplati 308.000 maraka članarine Savezu samostalnog sindikata, a ja nemam, kao predsjednik, i moja grana, ako nemamo taj feedback, nemamo povratnu informaciju gdje su ta sredstva utrošena, nemamo finansijske izvještaje, onda vjerujte da to stanje nije dobro”, riječi su Samira Kurtovića.
“Mi smo na Kongresu 22. februara imali izvještaj Nadzornog odbora na jednoj stranici, a izvještaj je trebao biti za četiri godine. I taj izvještaj nije potpisao predsjednik Nadzornog odbora, ni članovi Nadzornog odbora. Izvještaj o radu Saveza nije prošao, tako da mi želimo jedan potpuni zaokret što se tiče samog Saveza samostalnog sindikata”, navodi Kurtović.
Očigledno je da se u sindikatu događa raskol, ali Bajramović tvrdi da je riječ samo riječ o pokušaju raskola među sindikalnim liderima.
“Pokušalo se na Kongresu završiti, da bude vrhunac raskola, tako da kažem. A u raskolu, u sindikatu se pokušava tempirano, tempirano, ponavljam po hiljaditi put, od strane vanjskog faktora, pogotovo vlasti, određenih interesnih paktova, skupina, itd., da se Savez sindikata BiH podijeli, kao u svim državama bivše Jugoslavije, jer savezi su njima krv na očima, i normalno, da takav podijeljeni ničemu ne vrijedi. Meni je ovdje posebno interesantno pomenuti Savez sindikata BiH. I to je upitno, jer se pominje ovdje i mogućnost da oni, ukoliko ne budu imali kvorum, oni će formirati sindikat federalni. To je van pameti”, kaže Bajramović.
Ovim radnjama, naglašava Bajramović, ruši se Savez sindikata BiH.
“To je nečuveno. To je sve krenulo u trenutku kad smo se mi počeli boriti protiv Zakona o radu, pa onda za Kolektivni ugovor kad smo vodili aktivnosti, pa kasnije o Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO). Znači, sve ono za što smo se borili i što smo rekli da ćemo poslati fotografije poslanika koji su glasali za Zakon o radu – vjerovatno imaju i dan-danas u glavama, pa normalno da nas spriječe da to uradimo”, mišljenje je Ismeta Bajramovića.
Četiri mjeseca se u Sindikatu ne mogu dogovoriti o tome ko će biti njihov vođa. To je ostavilo traga, prije svega, na prava radnika.
Sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH se ne održavaju, odredbe Opšteg kolektivnog ugovora ne važe, a ni zakon o povezivanju radnog staža nije donesen.
Umjesto borbe za radnička prva, poput političara i sindikaliste je uhvatila “epidemija liderstva”, kaže za RSE novinar i analitičar Almir Terzić.
“U jeku usvajanja novog prijedloga zakona o porezima, doprinosima i onog dijela kojim se ponovo nameću obaveze kada su u pitanju radnici u Bosni i Hercegovini s aspekta oporezivanja toplog obroka i naknada za prevoz, sindikati u Bosni i Hercegovini se bore ko će biti čelnik sindikata. To najbolje pokazuje da ih uopšte ne interesuju sami problemi sa kojima se suočavaju radnici i sa kojima će se suočiti. Imali smo niz takvih primjera, bilo da se radi o donošenju Zakona o radu, Zakona o PIO. Mislim da je sindikat u Bosni i Hercegovini sazreo ili za definitivnu rekonstrukciju u smislu novog formiranja ili udruživanja radnika, a sasvim sigurno ostavljanja po strani ovakvih sindikata kakvih mi imamo”, zaključuje Terzić.
