Uporedo s pripremama za konstituiranje novog saziva Predsjedništva BiH intenzivno se priprema i novi bh. diplomatski ešalon kod čijeg je imenovanja i do sada, nažalost, prvi kriterij bila nacionalna pripadnost.
Bez zakona o vanjskim poslovima, u bh. diplomatiji vlada haos u kojem ambasadore predlažu svaki od tri člana Predsjedništva, u skladu s nepisanim pravilom koji od tri člana, iz kojeg od tri naroda, imenuje diplomatske predstavnike u pojedinim zemljama.
Uloga Komšića
Zbog toga su ovu zemlju, čast izuzecima, u svijetu predstavljale i osobe bez potrebnih kvalifikacija za te pozicije.
I ovaj put najzanimljivija će biti kadrovska rješenja za tzv. rotirajuće pozicije u diplomatiji. Prema redoslijedu Bošnjak – Srbin – Hrvat imenuju se ambasadori u susjednim državama, stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a i stalnim diplomatskim misijama BiH.
Kadrovska križaljka počela se slagati još i prije oktobarskih izbora, a SNSD-u je bilo sporno imenovanje aktuelnog ambasadora u UN-u Svena Alkalaja na poziciju ambasadora BiH u Vašingtonu.
Sve su glasnije priče da bi Alkalaj mogao ostati na ovoj poziciji iako bi sada trebala pripasti Bošnjacima. Željko Komšić snažno lobira da Alkalaj, koji mu slijepo služi, i dalje ostane na ovoj itekako važnoj poziciji.
Pitanje je onda ko će biti ambasador BiH u SAD, na čijem je čelu Dodikov Bojan Vujić, i hoće li tu doći do trampe i kakva će biti uloga Denisa Bećirovića.
Prema istom principu, ambasadora Vanju Filipovića u Londonu bi trebao zamijeniti kandidat kojeg predlaže Željka Cvijanović, a ambasadoricu Bojanu Kondić-Panić u Parizu kandidat kojeg će predložiti Denis Bećirović. Nakon Dodikovog Željka Samardžije u Moskvu bi trebao kandidat Željka Komšića, kao i u Peking, gdje je ambasador BiH trenutno Tarik Bukvić.
Ko će u Brisel
Cvijanović će predložiti i ambasadora BiH u EU u Briselu te u UN-u u Ženevi. Bećirović treba predložiti ambasadore u Misiji OSCE-a u Beču i Vijeću Evrope u Strazburu, a Komšić ambasadora u NATO-u u Briselu.
Kada je riječ o državama regiona, pozicije ambasadora u Sloveniji i Hrvatskoj trebale bi pripasti Bošnjacima, a u Srbiji Hrvatu. Iako se posljednjih dana špekuliralo da bi Bećirović na jednu od pozicija trebao imenovati Zlatka Lagumdžiju, bivšeg lidera SDP-a i šefa bh. diplomatije, saznajemo da to nije tačno niti je o tome bilo ko u ovoj stranci razgovarao. No, šta će se dalje dešavati, još nije poznato.
Kadrovska križaljka počela se slagati još i prije oktobarskih izbora.
Moguće su korekcije
Kako su nam potvrdili sagovornici s iskustvom u diplomatiji, konačan raspored pozicija ipak će zavisiti od dogovora članova Predsjedništva, jer niti jedno pravilo “nije uklesano u kamenu”.
Prijedlozi za imenovanje novih ambasadora usvajaju se zajedničkom odlukom Predsjedništva, bez miješanja jednog u prijedloge drugih, uz prethodno razrješenje dosadašnjih diplomata.
Međutim, bez jasnih procedura i kriterija moguće su i korekcije, pa i razmjene pojedinih pozicija u bh. diplomatiji.
