Mugdim Galijašević je rođen 1945. godine u Sarajevu gdje i danas živi i radi. Bio je novinar i zamjenik glavnog urednika nekadašnjih „Večernjih novina“, a više od 25 godina urednik brojnih redakcija „Oslobođenja“. Jedno vrijeme je radio kao portparol RMUP-a BiH, a bio je i jedan od urednika ratnog „Oslobođenja“. Više godina je bio dopisnik i komentator DW. U mirovinu je otišao kao glavni urednik „Avazovog“ izdanja za Evropu.
Ovu večer za Cazin i Cazinjane organiziraju Kulturni centar Cazin i ansambl Bosniafolk iz Zenice, kojim rukovodi novinarka i voditeljica Sedžida Beganović – Isaković, dugogodišnja saradnica i prijateljica autora ovih velikih djela, koja je ujedno i moderatorica skupa.
Promocija će biti održana u četvrtak, 06.06.2019. godine, u velikoj sali Kulturnog centra Cazin, sa početkom u 18:00 sati.
Promotori knjiga su Sedžida Ljubijankić, Jusuf Bajrektarević i Sabina Okanović.
Kratak presjek djela koja će biti promovisana u Cazinu
U 23 priče “Suze na mezaru”, Mugdimovi junaci, što su živote dali za svoju domovinu, kazuju kako Bošnjaci, potomci dobrih Bošnjana, ne znaju mrziti, čak ni one koji su im žviote oduzeli na pravdi Boga. U ovoj knjizi pročitaćete kazivanja onih najhrabrijih među nama.
“Kapija života” je knjiga koju je autor ispisao istinom o onome što se događalo u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. I ne samo u ovoj posljednjoj. Ne smijemo zaboraviti 11 genocida.
“Ispod duge” je svojevrstan nastavak „Suze“ i „Kapije“. Ovo je u stvari trilogija.
U knjizi “Izgubljene duše”, koja je pomalo i triler, Galijašević paralelno priča o životu nekoliko likova, ali ipak tu su u prvom planu brat i sestra Mirsad (Majkl) i Devla (Džejn). Bili su svjedoci zločina nad njihovom porodicom kada je zapaljeno cijelo selo. Srećom su uspjeli da pobjegnu. Nakon toga su se našli u Americi, gdje su ih usvojili divni ljudi.
U roman “Tajnu” stao je cijeli rat, boli, traume i gadosti koje on sa sobom nosi, dobrote i poganstvo ljudi. Čitajući ovu knjigu mnogi će naći dio sebe u glavnim likovima. Mugdim Galijašević je u ovoj knjizi pisao o snazi žene, majke, supruge, sestre, kćeri. I njenoj borbi s najvećom boli i poniženjem koje jedna žena može doživjeti.
