Istakao je kako su članovima Komisije kazali da ni Bira ni Miral ne bi bili prihvatni kampovi da su se oni pitali, te da je sa sigurnosnog aspekta upitan i kamp Lipa koje je odabralo Vijeće ministara BiH.
“Imali smo skučen pojas življenja u Bihaću i Kladuši. U samom pojasu Bire bilo je oko 20.000 stanovnika i u 2018. i 2019. imali smo veći broj krivičnih djela, incidenata i prekršaja. Nakon što je zatvoren kamp, ti pokazatelji u biltenima su daleko bolji kada je u pitanju sigurnosna situacija. Upoznali smo Komisiju da jedan kamp bude u USK sa 1.500 mjesta, a ova dva kampa gdje su ranjive kategorije, nemamo ništa protiv da ostanu. Država mora odgovoriti na pitanje koliko migranata može biti u BiH i koliko kampova. Trenutno imamo oko 6.000 migranata u BiH”, rekao je Kljajić.
Kazao je da će i u zimu 2021. godine, ako se nastavi s ovom praksom, imati humanitarnu krizu jer veliki broj migranata imaju na ulici i napuštenim objektima zbog nepostojanja procjene koliko migranata bi moglo biti na kojem području u određenom trenutku.
“Postoji još određeni broj migranata u napuštenim objektima, nakon što se kapaciteti u Lipi uspostave sa Službom za poslove strancima krenut ćemo u stvaranje boljih uvjeta za te migrante. Smještajni kapacitet je 1.500 i mi ne možemo za 3.000 migranata naći rješenje u USK. Moraju se državne vlasti uključiti i dati odgovor zbog čega imamo uvijek veći broj migranat u odnosu na smještajne kapacitete”, rekao je Kljajić.
Prema njihovim procjenama, u USK se trenutno nalazi oko 3.000 migranata, te da je samo u Miralu umjesto planiranih 700, 1.300 mjesta.
Govoreći o vraćanju migranata s teritorije Hrvatske u BiH, kazao je kako su zabilježili 7.210 vraćanja.
