Sigurnosne strukture u BiH i njihove aktivnosti nisu praćene u materijalnom smislu i to treba podići na viši nivo. Sigurnost nije luksuz, nego potreba, ističe Ahatović
Kasupovićeva majka umrla je prošle godine. Jedna sestra otišla je u Njemačku, a rođak Edin koji je s njim otišao u Siriju je poginuo
“Iz medija smo čuli da će Senad biti deportovan iz Sirije u BiH, a kad će doći, vjerujte da ne znamo. Sad kad bi mi neko rek’o to je taj Senad, ne bih ga poznala”, priča nam drhtavim glasom B. K. (ime i prezime poznato redakciji), čijem suprugu je rođak Senad Kasupović, bh. državljanin iz Velike Kladuše, koji će uskoro biti deportovan iz Sirije, zajedno sa još osam naših državljana, koji su se borili na strani ISIL-a.
Terorističke grupe
Kasupovićevo ratničko ime je bilo Muatesim i bio je pripadnik jedinice Komandosi Bajre Ikanovića, koja je poznata i pod imenom El-Akas. Oslobođenje saznaje da je Kasupović oženjen sirijskom državljankom sa kojom ima dvoje djece. Ratovao je na području grada Kobane, gdje je ranjen u stomak, dok je u iračkom gradu Bidži pogođen u nogu. Posljednje godine proveo je u gradu Raka gdje je zarobljen. Kasupovićevo ime nalazi se na crvenoj potjernici Interpola, zbog organizovanja terorističke grupe, i nakon deportacije u BiH čeka ga pritvor.
- Senadova kuća udaljena je od moje pet-šest kilometara. Znam da je prije odlaska na sirijsko ratište radio u Sloveniji i Austriji. Njegov brat Meho poginuo je u ratu, a majka im je umrla prošle godine. Ima dvije sestre. Jedna je otišla u Njemačku. Ima još nekoliko daljnjih rođaka koji su odselili u Italiju. Koliko mi je poznato, sa Senadom je u Siriju otišao njegov stričević Edin, za kojeg smo kasnije čuli da je poginuo, kaže nam ova Kladušanka, dodajući da je stara kućica, u kojoj je prošle godine umrla Senadova majka, sada prazna.
Kasupovićeva komšinica E. K. (ime i prezime poznato redakciji) priča nam da je Senad otišao na ratište davno kada se o tome, kako kaže, i nije toliko pričalo ni znalo.
- Ne znam šta je presudilo da ode na ratište, ali sam čula da godinu-dvije dvije prije odlaska u Siriju ni s kim nije bio u dobrim odnosima. Odnekud tako krene pretjerivanje u svemu... Njegove sestre su pričale da se oženio Sirijkom i da ima dvoje djece. Vjerujte da ne volim slušati te priče. Najbolje je što manje znati i ograditi se od toga. Većinom i SIPA to prati i čovjek bez potrebe sam sebi natovari problem, iskreno će naša sagovornica.
Podsjetimo, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić rekao je da se u zatočeničkim kampovima u Siriji nalazi ukupno 260 državljana BiH.
- Prihvatit ćemo osobe za koje se nedvojbeno utvrdi da su građani BiH. Od ovog broja oko stotinu je muškaraca, dok su ostalo žene i djeca. U oktobru je bila dogovorena deportacija devet muškaraca i djeteta od tri godine, ali je akcija otkazana zbog vojne intervencije Turske u Siriji, kaže Mektić, koji cijeni da je BiH spremna da prihvati svoje državljane i da sudi teroristima.
U Ministarstvu sigurnosti BiH za Oslobođenje su jučer potvrdili da se i dalje prati razvoj situacije te da je deportacija bh. državljana na čekanju.
- U ovom trenutku nema nikakvih novih informacija u vezi s deportacijom iz kampova u Siriji. Kao što je poznato, njihov dolazak bio je planiran u oktobru, ali je odgođen tako da je sve na čekanju. Prati se razvoj situacije i čekamo od naših, da tako kažem, partnerskih zemalja da li će se stvoriti uslovi za njihovu deportaciju, kaže Admir Malagić, portparol Ministarstva sigurnosti BiH. Uz Kasupovića, očekuje se da u BiH budu deportovani i Armin Ćurt, Jasmin Keserović, Emir Ališić, Miralem Berbić, Hamza Labidi, Muharem Dunić, Emir Markota i Armin Dželko. Njih će, čim stignu u našu zemlju, dočekati pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nakon čega idu u pritvor.
- S obzirom na sve planove i aktivnosti koje se provode, stav menadžmenta je da SIPA neće davati izjave niti komentare do momenta izručenja tih lica Bosni i Hercegovini. Riječ je o operativnim radnjama i tajnim podacima, rekao je za Oslobođenje Luka Miladinović, portparol SIPA.
O deportaciji državljana BiH na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH nije bilo ni riječi. To je potvrdio i Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Upitan da li je BiH spremna za dolazak ISIL-ovaca, Šarović kaže da to pitanje na bilo koji način nije došlo na kolegij o čemu bi razgovarali predsjedavajući Vijeća ministara i njegovi zamjenici.
- To nije došlo na bilo koji način na sjednicu Savjeta ministara BiH, kratko je kazao Šarović.
Nedžad Ahatović, ekspert za sigurnost, na pitanje koliko će bh. državljani, nakon što budu deportovani, predstavljati prijetnju za svoju zemlju, odgovara da sve zavisi na koji način i iz kojih uglova se to gleda.
Prva zemlja
- Imamo dva-tri različita ugla iz kojih se to gleda kad su u pitanju oba entiteta i državni nivo. Mislim da predstavljaju prijetnju u smislu jer se vraćaju sa određenim vojnim, borbenim iskustvom i što mogu predstavljati određeni faktor nestabilnosti u smislu regrutovanja novih ljudi za neke nove terorističke činove. Iz toga razloga naše institucije moraju biti na oprezu i moraju poduzeti sve mjere koje su planirane u takvim slučajevima kako do toga ne bi došlo. Bilo koja zemlja u regionu mora biti spremna da se suoči sa tim izazovima. Tu, naravno, nijedna zemlja ne može raditi individualno i potrebna je interresorna i interdržavna saradnja da bi se ta prijetnja suzbila. Tu je potrebna i pomoć međunarodne zajednice i EU, smatra Ahatović.
Upitan mogu li zatvorske kazne uticati na povratnike sa stranih ratišta da promijene svoje mišljenje koje ih je odvelo na stranu ISIL-a, Ahatović ističe kako je to retoričko pitanje.
- BiH se stalno demonizira kada je to u pitanju. Međutim, naša zemlja je prva u Evropi koja je uvela zakon o kažnjavanju stranih boraca na stranim ratištima i tu smo imali nedvosmislenu podršku oba entiteta. Ali, sigurnosne strukture i njihove aktivnosti nisu praćene u materijalnom smislu i to se treba podići na viši nivo. Sigurnost nije luksuz, nego potreba, zaključuje Ahatović.
