Prema South China Postu, tim kineskih istraživača je u pet od jedanaest rezus-majmuna uspješno transferirao gen MCPH1, važan za razvoj ljudskog mozga.
Rezultati istraživanja su prošloga mjeseca objavljeni u pekinškom Nacionalnom pregledu znanosti, nakon što su provedeni na Institutu za zoologiju Kunming i Kineskoj akademiji znanosti u suradnji s američkim istraživačima sa Sveučilišta North Carolina, objavio je Bug.hr.
Istraživanje je prvo takve vrste u svijetu, a činjenica da je u pet majmuna uspješno usađen ljudski moždani gen odmah je pokrenula mnoštvo etičkih pitanja. Naučnici, pak, tvrde da su dobiveni rezultati od velikog značaja za razumijevanje razvoja ljudskog mozga.
Ljudski gen microcephalin (MCPH1) je pomoću virusa-nosača unesen u jedanaest majmunskih embrija, od kojih je pet preživjelo taj postupak. Kada su odrasli, preživjeli rezus-majmuni „ojačani“ ljudskim moždanim genom su podvrgnuti testovima memorije različitih boja i oblika prikazanih na zaslonu, a potom su podvrgnuti i MRI skeniranju.
Magnetna rezonancija genski manipuliranih majmunskih mozgova otkrila je da im je trebalo dulje vrijeme razvoja do postizanja pune neurološke zrelosti u odnosu na „obične“ rezus-mozgove. Baš kao i kod ljudi. A testovi kratkotrajnog pamćenja i vremena reakcije pet modificiranih majmuna bili su statistički značajno bolji u usporedbi s normalnim mozgovima običnih majmuna.
Istraživanje je posljedično podijelilo mišljenja u međunarodnoj naučnoj zajednici. Jedni dovode u pitanje etičnost ljudskog miješanja u genetski kôd životinjskih vrsta, dok drugi tvrde da su takve vrste eksperimenata vrlo bitne za napredak i razvoj spoznaja u području neurološkog razvoja ljudi.
Nije iznenađujuće da su se odmah povukle paralele između ovog istraživanja i serije filmova Planet majmuna u kojima se ljudi i majmuni međusobno bore nakon što su laboratorijski znanstvenici razvili napredne oblike primata.
“Humaniziranjem majmuna uzrokujemo im štetu. Gdje će živjeti i što će raditi? Nemojmo stvarati bića koja u bilo kojem kontekstu ne mogu imati smislen život“, izjavila je Jacqueline Glover, bioetičarka sa Sveučilišta Colorado. "Misli nam same od sebe skreću na Planet majmuna", nastavila je Glover u svojem članku u časopisu MIT Technology Review.
Autori ove studije u obranu svojeg istraživanja tvrde da su rezus-majmuni genetski dovoljno udaljeni od ljudi, te da nema razloga za takve etičke brige.
Ovo nije prvo biomedicinsko istraživanje u Kini koje je izazvalo podijeljene reakcije svjetske naučne zajednice: početkom ove godine kineski su naučnici proveli šokantan eksperiment s pet makaki-majmuna koji su klonirani iz jedne životinje, genetski modificirane tako da ima poremećaj spavanja; pokus je rezultirao time da su se u klonova razvili znakovi mentalnih poremećaja - depresije i shizofrenog tipa ponašanja.
Prošle godine je kineski istraživač He Jiankui putem svojeg YouTube vloga objavio detalje uspješnog genske manipulacije na ljudima: editirao je genom dvaju blizanki kako bi ih učinio otpornim na zarazu HIV-om, piše Bug.hr.
