Neobično i uglavnom zaboravljeno obećanje koje je kineski predsjednik Xi Jinping potpisao prije osam godina da će Kina zaštititi Ukrajinu u slučaju nuklearnog napada, dobiva novu pozornost nakon ruske invazije na njenog istočnoevropskog susjeda.
Kinesko obećanje Ukrajini iz 2013. o nespecificiranim sigurnosnim garancijama odrazilo je onu vrstu oabveze koju su nuklearno naoružane države — uključujući Kinu — dale nenuklearnim, garancije koje su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija ranije također izravno dale Ukrajini zbog odustajanja od oružja iz sovjetske ere . Ipak, činilo se da Peking je obećao više nego što je trebao, a zašto je izdvojio Ukrajinu za takav aranžman od tada zbunjuje nuklearne stručnjake, piše Wall Street Journal.
Sada postojanje ovog obećanja dodatno blati politički stav Pekinga u kontekstu nedavne ruske invazije na Ukrajinu i prošlomjesečnog upozorenja Moskve da podiže razinu pripravnosti svojih nuklearnih snaga.
“To je obećanje da će se država s nuklearnim oružjem zauzeti za državu bez nuklearnog oružja kojoj prijeti država s nuklearnim oružjem”, kaže Gregory Kulacki, japanski analitičar koji se fokusira na nuklearna pitanja i Kinu za neprofitnu Uniju Zabrinuti naučnici. “To nešto znači i na to treba ukazati Kini”, kaže.
Kada je potpisano, kinesko bilateralno sigurnosno obećanje Ukrajini činilo se bez presedana i odmah je izazvalo pitanja o tome namjerava li g. Xi, tada novi u svojoj vodećoj ulozi, promijeniti uspostavljene vojne protokole. Vjeruje se da Kina ima samo jedan formalni savez, pakt sa Sjevernom Korejom iz 1961. koji ne navodi nuklearne prijetnje, dijelom zato što je prethodio čak i prvom kineskom testu nuklearnog oružja.
U svojim garancijama iz 2013., Peking je pohvalio odluku Ukrajine iz 1994. da se odrekne hiljada komada nuklearnog oružja iz vremena kada je bila sovjetska republika u zamjenu za sigurnosne garancije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije. “Kina se bezuvjetno obavezuje da neće koristiti nuklearno oružje ili prijeti da će ga koristiti protiv nenuklearne Ukrajine, i pod uvjetima u kojima Ukrajina trpi invaziju upotrebom nuklearnog oružja ili pretrpi prijetnju takve vrste invazije, pružiti Ukrajini odgovarajuće sigurnosne garancije”, stoji u priopćenju. rekao je.
U početku su neki vladini mediji u Kini, uključujući službenu novinsku agenciju Xinhua, izazvali tjeskobu nazvavši sporazum Pekinga s Ukrajinom “nuklearnim kišobranom”, izraz kojim Washington opisuje svoje obećanje da će zaštititi saveznike poput Južne Koreje. Nekoliko stručnjaka kaže da je kišobran veliko pretjerivanje s opsegom obećanja Pekinga, a mnoga izvorna izvješća kineskih medija od tada su nestala s interneta.
“Kišobran nije to što je Kina obećala. Da je to istina, to bi bila vrlo važna stvar”, rekao je Gerald C. Brown, odbrambeni analitičar iz Washingtona koji je specijaliziran za Kinu i nuklearno oružje. Rekao je da je nuklearni kišobran jedinstven američki koncept.
Službeni jezik Pekinga koji se protivi nuklearnim kišobranima nije se promijenio desetljećima i objavljen je na web stranici njegovog Ministarstva vanjskih poslova: Kina “nije razmjestila nuklearno oružje na teritoriji drugih zemalja niti je dala nuklearni kišobran za bilo koju zemlju.”
Dok projektili padaju na Ukrajinu, jedan je izazov u tumačenju kineske namjere: čini se da Peking nije objavio službeni prevod sporazuma na engleski jezik. Neke riječi u sporazumu – uključujući bao zheng, što je široko prevedeno kao “garancija” – mogu imati suptilno različita značenja.
Kada je SAD ponudio obećanja o nuklearnoj sigurnosti Ukrajini nekoliko godina prije nego što je to učinila Kina, prema jednom od američkih pregovarača, Stevenu Piferu, namjerno je upotrijebio nejasniju riječ “uvjeravanje” umjesto željeznije “garancija”.
Ipak, budući da Rusija već dugo predstavlja primarnu sigurnosnu prijetnju Ukrajini, činilo se da kineski sporazum sugerira da je Peking spreman suprotstaviti se Moskvi u takvom sukobu. Dok Kina danas opisuje strateško partnerstvo s Rusijom, dvije su zemlje često bile na suprotnim stranama teritorijalnih pitanja i borile se za utjecaj u trećim zemljama.
Čitanje ukrajinskog sporazuma sada bi također moglo učiniti da Kina izgleda više protivnik Moskvi nego što je to bilo u početku. Ukrajinski potpisnik, tadašnji predsjednik Viktor Janukovič, uživao je podršku Kremlja, a sedmicama se ranije protivio partnerstvu s Evropskom unijom – faktorima koji su potaknuli masivne prozapadne demonstracije koje su ga prisilile s vlasti unutar dva mjeseca nakon njegova posjeta Pekingu.
Posjet gospodina Janukoviča Pekingu uslijedio je samo tri mjeseca nakon što je gospodin Xi najavio planove za svoju inicijativu Pojas i put kojom će se obnoviti drevni trgovački putevi Puta svile koji su povezivali Kinu s Evropom, a neki prolaze kroz Ukrajinu. Državni posjet ukrajinskog čelnika Pekingu također se poklopio s dolaskom tadašnjeg potpredsjednika Joea Bidena. Evropski vođa, a ne američki posjetitelj, bio je taj koji je bio u primarnim vijestima kineske Centralne televizije.
No, Peking je signalizirao da je njegov dogovor bio s Ukrajinom, a ne s gospodinom Janukovičem, kada je kinesko zakonodavstvo ratificiralo obećanje 2015. godine.
Intaek Han, predsjednik južnokorejskog trusta mozgova Jeju Peace Instituta, koji promiče neproliferaciju oružja, kaže da su kineske garancije Ukrajini na papiru veće od onih za koje se zna da ih je dala Sjevernoj Koreji. Pita se je li Rusija možda podržala pakt kako bi se Kijev odvratio od pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu.
Miles Yu, viši saradnik Washingtonskog trusta mozgova Hudson instituta i savjetnik bivšeg američkog državnog sekretara Mikea Pompea, godinama je pokušavao privući pozornost na sporazum iz 2013. godine. Kaže da je demonstrirao napetost između Pekinga i Moskve, odražavao je želju Ukrajine za trećom alternativom Rusiji i EU, a također je poslužio za učvršćivanje kineskog pristupa sistemima naoružanja poput motora aviona proizvedenih u Ukrajini.
“Kina ima dugi strateški interes u stavljanju Ukrajine u svoju geopolitičku orbitu”, kaže gospodin Yu.
Upitan o paktu o Ukrajini iz 2013. na redovnoj konferenciji za novinare 3. marta, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin zaobišao je to pitanje pozivajući se na rezoluciju Ujedinjenih naroda o sigurnosti nenuklearnih država poput Ukrajine. “Sigurnosne garancije imaju jasna ograničenja na sadržaj i aktiviraju se pod određenim uvjetima”, rekao je g. Wang.
“Što se tiče pitanja Ukrajine, sada je hitan zadatak da sve strane ostanu mirne i suzdržane, deeskaliraju situaciju i promiču političko rješenje”, rekao je.
