Katolici u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Uskrs: Odlazak na misu
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Kristovom životu, posebno o muci i smrti na križu. Tjedan prije Uskrsa naziva se Velikim tjednom.
On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov, prenosi FENA.
Tijekom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.
Središnji je dan Velikog tjedna, Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.
Po običaju katolici u BiH najprije odlaze na uskrsnu misu. Zatim se okupljaju u svojim kućama s obitelji kako bi blagovali blagoslovljenu hranu, koja se najčešće sastoji od šunke, jaja, kruha i mladog luka.
Stariji običaji
Posebnu pozornost posvećuju bojanju kuhanih kokošjih jaja (pisanica) koje onda dijele sa svojom prijateljima i susjedima.
Među starijim običajima koji je ostao do danas je i ‘tucanje jaja’ kada svatko izabere po jedno. Pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo nakon što se jaja jedno u drugo udare vrhovima.
Inače, blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.
Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi. Oni podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
