Svjetski dan pčela obilježen je 20. maja. Obilježava se 20. maja, na dan kada je 1734. godine u Breznici u današnjoj Sloveniji rođen Anton Janša, slikar i pionir modernog pčelarstva.
Tema svjetskog Dana pčela ove godine je "Angažovane pčele: Izgradite bolje za pčele", a u fokusu su prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je takođe pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda.
Pčelari iz BiH upozoravaju da je stanje iz godine u godinu sve lošije, a trenutno je i velika nestašica meda na tržištu. Vremenske neprilike pomrsile su račune pčelarima, a cijena meda koji se jedva može naći na policama u Banjaluci je 20 KM . Pčelari ističu da će se cijene meda i dalje kretati od 15 do 20 KM, zavisno od područja. Kada je riječ o području Banjaluke cijena meda je od 15 do 17 KM, a u Hercegovini od 18 do 20 KM.
Pčelar iz Banjaluke Damir Barašin ističe da je nestašica meda prisutna već tri, četiri godine zbog izuzetno loših pčelarskih sezona.
“I ova godina je, kao i prethodna krenula dosta dobro, ali baš u vremenu kad nam dolaze glavne paše, kao što su bagrem i bagremac u maju i početkom juna, imamo kao i prošle godine kišu. Već sad možemo reći da je ova godina, kao i prethodne, katastrofalna. Nestašice će se sigurno nastaviti u toku ove godine i to nosi problem sa sobom kao što je veliki uvoz meda u BiH vrlo upitnog kvaliteta”, rekao je Barašin za BUKU.
On dodaje da pčelarstvo nikad nije bio lak posao.
“Ljudi su uvijek pčelare posmatrali kroz hobi, pčelari koji imaju par košnica pa im to predstavlja zadovoljstvo. Ozbiljno bavljenje pčelarstvom je zaista težak posao, naročito zadnjih nekoliko godina kada imamo ne samo loše pčelarske sezone, nego imamo i pčelinje bolesti. Zadnjih nekoliko godina dosta pčelarskih društava je stradalo. Baviti se pčelarstvom sve je teže i teže. Pčela je životinja kojoj se mora prići u tačno određeno vrijeme, sve se mora raditi na vrijeme i ne može se ostavljati nešto za neki drugi dan. Kada imamo ovako bespašnu godinu moramo ih održavati u životu i prihraniti i za sve to trebaju velika materijalna sredstva, pogotovo kod ozbiljnih pčelara koji imaju nekoliko stotina košnica”, istakao je Barašin i dodaje da je sve teže i teže pčelariti, a to nam pokazuje i broj novih pčelara.
Do ovako lošeg stanja pčelarstva dovele su klimatske promjene.
“Evidentno je da se klima mijenja, imamo dosta kiše u maju, a za naše pdoručje maj i juni su glavni mjeseci za medobranje. Pčelari, a ni pčele još uvijek se nisu uspjeli prilagoditi ovim promjenama”, rekao je Barašin.
Kada je riječ o podsticaja Barašin je rekao da i pčelari, kao i drugi poljoprivredni proizvođači imaju određene podsticaje, kako od Ministarstva poljoprivrede, tako i od Grada Banjaluke.
“Moram biti iskren i reći da zadnje dvije-tri godine imamo dobru saradnju i povećanje budžeta za pčelarstvo. Pčelari po košnici od Ministarstva poljoprivrede dobijaju 7 KM kao podsticaj i imaju pravo da učestvuju u kapitalnim investicijama gdje se pčelarima vraća 30-40 odsto na uloženu opremu, odnosno na onu stavku koje su u tom trenutku odobrene pravilnikom. Određenu pomoć imamo i od Grada Banjaluka, ona je nešto smanjena u odnosu na ranije. Ranije smo imali 6 KM po košnici, a prošle godine iznosila je 4 KM, ali ja se nadam da će novim pravilnikom Centra za razvoj poljoprivrede to biti vraćeno na 6 KM i to je nama dobar podsticaj, i od Grada imamo mogućnost povrata sredstava na uloženu opremu svake druge godine pčelar može da konkuriše i za ta sredstva”, ističe Barašin i na kraju kaže da neće doći do velikih oscilacija kada je cijena meda u pitanju.
Pčelar iz Čapljine Marin Krešić kaže da će i 2021. godina biti teška za pčelare.
“Pčela se teško prilagođava klimatskim promjenama, teško se mi pčelari prilagođavamo, teško pronalazimo pašu i velika su odstupanja u temperaturama. Mi trenutno imamo nešto meda za prodaju, jer je pokojni otac uvijek imao veliku zalihu meda i on je imao takav način pčelarenja i poslovanja. Uvijek je volio imati velike zalihe i to je nas spasilo prošle godine i spašava nas ovu godinu. Međutim, i mi smo došli na par tona zaliha i smanjujemo prodaju”, rekao je Krešić za BUKU.
Dodao je da su cijene zadržale iste i to će biti dok postoje te zalihe, ali Marin ističe da je teško prognozirati šta će biti dalje.
“Teška je godina, nema meda i nektara u prirodi. Kada je riječ o pomoći u našoj županiji godišnji podsticaj je 7 KM po košnici i to je jedini podsticaj koji mi imamo od države i županije”, kaže Krešić.
JEDINSTVENOST PČELA
Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.
Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji.
Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala – velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela.
Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću.
Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.
Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje.
Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete.
Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).
