Žestoke reakcije na društvenim mrežama izazvao je nastup Karnevalskog društva Prolog na karnevalu u Ljubuškom, čiji su članovi, odjeveni u tradicionalne bošnjačke i muslimanske nošnje, predstavljali “glasače” Željka Komšića, piše Al Jazeera Balkans.
Brojni korisnici Twittera, Facebooka i drugih društvenih mreža ogorčeni su zbog, kako kažu, ismijavanja i zloupotrebe odijevanja i ksenofobičnog prozivanja i imitiranja Bošnjaka, dok odgovorni za taj tradicionalni, 21. ljubuški karneval ne vide ništa sporno u predstavljanju “jednog naroda koji bira drugome” državne predstavnike.
Kao i uvijek, program je počeo velikim okupljanjem u Prologu da bi u podne bio održan skup karnevalskih grupa u Ljubuškom, kao i povorka kroz sam grad.
Na red su potom došli nastupi karnevalskih grupa, na kojem je domaćin, Karnevalsko društvo Prolog, nastupio u bošnjačkim i muslimanskim nošnjama. Muškarci su bili u odorama koje su karakteristične za Bošnjake, dok su žene bile u nešto konzervativnijim haljinama.
Kako nam je rekao Jakov Begić, organizator i meštar od karnevala, Prolog je predstavljao “glasače” Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, koji je ove godine bio i Marko Karneval, optuženi za sve loše što se dogodilo u protekloj godini.
Sve oprošteno uz pjesmu ‘Halal je’
Karneval je na kraju osuđen na smrt i zapaljen.
“Karnevalsko društvo Prolog je ove godine bilo maskirano u ‘glasače’ Željka Komšića. Marko Karneval je osuđen po mnogim točkama optužnice, između ostalog, i za neregularne izbore u Bosni i Hercegovini, gdje jedan narod bira drugome, a treći bira samo sebi i svakom drugom po potrebi”, rekao nam je Begić.
Istakao je da je, “ipak, zbog velikog srca, kakvo imaju Ljubušaci, svima sve oprošteno uz pjesmu ‘Halal je'”.
“Posebnu pažnju privukla je točka o naglom preobraćenju Zdravka Mamića, koji je u samo jednom danu od nekulturnog psovača i narkomana postao vjernik koji predvodi molitvu. Na Ljubuškom karnevalu je postao toliko svet da je ozdravljao bolesne”, rekao je Begić.
Veliki broj korisnika društvenih mreža ukazao je da je na glavnom panou istaknuto kako je jedan od većih sponzora UniCredit Bank i upitali su ih jesu li svjesni da finansiraju maškare koje, “kako koja godina prolazi, sve manje bivaju festival igre i zabave, a sve više pozornice ksenofobije i ismijavanja drugoga i drugačijeg”.
Banka demantira sponzoriranje
I Al Jazeera je od te bh. banke zatražila komentar.
“Vezano za Vaš upit, ovim putem Vas obavještavamo da UniCredit Bank nije sponzorirao Karneval u Ljubuškom te se ovim putem ograđujemo od bilo kakve povezanosti s organizacijom ovog karnevala. Logo banke je upotrijebljen bez našeg dopuštenja”, navode u odgovoru.
“UniCredit Bank je izričito protiv bilo koje vrste diskriminacije, koju oštro osuđujemo. Trenutno smo poduzeli sve potrebne radnje kako bismo utvrdili kako je moglo doći do ovog propusta na strani organizatora te ćemo, sukladno tome, poduzeti daljnje korake.”
Analitičarka Ivana Marić ukazuje da “tretman” prema Komšiću u Ljubuškom nije ništa strašno te da je ovo igra Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
“Ja u ovome ne vidim ništa strašno. Pogledajte malo šta rade sa [američkog predsjednika Donalda] Trumpom, pogledajte karnevale i na koji način se odnose prema njegovom liku… Znači, to je prema zaslugama i prema odnosu kakvi su mu oponenti. Nije ovo nešto posebno novo, niti da se u njemu gleda neka opasnost, neki poziv na smaknuće. To je izražavanje volje prema političaru. Političari su javne ličnosti i moraju da se nose sa kritikama, pa i takvim stvarima”, rekla je ona.
Kako Komšić homogenizira HDZBiH?
“S druge strane, to je igra HDZBiH, kojem su ustvari Demokratska fronta i taj Komšić omogućili da ostvari najbolji izborni rezultat u posljednjih 18 godina. Koriste to za propagandu, a znaju da su te rezultate ostvarili najviše zahvaljujući Komšiću.”
Na upit za komentar na odijevanje i posvećivanje nastupa “glasačima” Željka Komšića Marić kaže da je riječ o izražavanju nezadovoljstva Hrvata, a ne o ksenofobiji.
“To nije tajna da Komšić pobjeđuje dobijanjem bošnjačkih glasova. Ne vidim da je toliko negativno, to je njihov način izražavanja iako tako ja ne bih radila. U svijetu je to normalno kako se tretiraju politički suparnici. Ne vidim opasnost ni ksenofobiju nego nezadovoljstvo Hrvata činjenicom da su im Bošnjaci izabrali predstavnika. To su te igre HDZ-a, koji na ovaj način sebi osigurava dobar izborni rezultat već na narednim izborima, s tim da je ovaj put jako popravio svoj rezultat upravo zbog Komšića, koji je homogenizirao hrvatsko biračko tijelo.”
Aktivistica za ljudska prava i međureligijski dijalog Anesa Agović podsjeća da maškare i karnevali potječu od proslava pobjede nad zimom, nevoljama, neimaštinom i drugim lošim stvarima te da i mladi i stari požele da su neko drugačiji.
“Međutim, danas je to poprimilo neke sasvim druge ciljeve i ovaj tradicionalni običaj u nekim slučajevima u Bosni i Hercegovini pretvorilo u teatar za širenje netolerancije, ismijavanje neistomišljenika (isključivo u političkim okvirima) te slanje nekih drugih poruka koje nisu u skladu s tradicijom ovog običaja, niti su vezane za izvorno evropsko kulturno naslijeđe”, kaže naša sagovornica.
Karnevali su da ljudi uživaju
Dodaje da je prvo miješanje političkih tema u karnevale zabilježeno u Hrvatskoj, gdje su i za vrijeme bivše Jugoslavije postojale ove manifestacije, pa se poslije prenijelo i u gradove u Bosni i Hercegovini.
“Sa sociološkog aspekta, negativnost nekih karnevala u Bosni i Hercegovini, zbog načina izrugivanja s nosiocima najviših političkih dužnosti, ogleda se u činjenici da se, posebno djeci, šalje neprimjerena poruka da je opravdano ismijavati se drugima i drugačijima, onima koji nemaju ista mišljenja, pa čak da shvate da su ti drugačiji manje vrijedni, a time se produbljuje netolerancija i nerazumijevanje sa susjedima i ljudima s kojima ili pored kojih živimo”, kaže Agović.
“Treba stalno imati na umu da je Bosna i Hercegovina postkonfliktno društvo, s izraženim ratnim narativima, ranama koje se još zacjeljuju. Nema potrebe da se o karnevalima govori na negativan način već suprotno, da u njima svi uživaju. Dva karnevala u Čapljini i Ljubuškom doživljena su od pojedinih građana u Bosni i Hercegovini kao nešto nakaradno i s porukama koje imaju elemente mržnje prema drugima, drugačijima. S druge strane, uključujući vjerska obilježja i narodnu nošnju vezano za ismijavanje karnevalske figure, neki vjernici su doživjeli kao ismijavanje njihove vjere.”
