"Politička stranka Ujedinjena Srpska zatražila je održavanje svečane akademije u Vijećnici. Zahtjevu neće biti udovoljeno iz sljedećeg razloga: Kao povod za svečanu akademiju naveden je tzv. dan Republike Srpske (RS), 9. januar. Ustavni sud BiH je u predmetu U 2/18, presudom objavljenom u Službenom glasniku BiH br. 30/19 obilježavanje navedenog datuma kao službenog dana ove administrativne jedinice države BiH proglasio neustavnim, utvrdivši da njegovo obilježavanje "nije u skladu sa članom I/2. Ustava BiH, članom II/4. Ustava BiH u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, te članom VI/5. Ustava BiH", napisala je Karić.
Naglasila je da obilježavanje praznika koji je presudom Ustavnog suda BiH proglašen neustavan i utvrđeno da simbolizira diskriminaciju i nije u skladu sa univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja, neće biti omogućeno u Vijećnici niti bilo kojem mjestu pod ingerencijom Grada Sarajeva.
"Grad Sarajevo će uvijek štititi državnost Bosne i Hercegovine i jednakosti svih njenih građana", zaključila je gradonačelnica Karić.
Koliko je sam zahtjev provokativan i bezobrazan dovoljno je podsjetiti da su u noći s 25. na 26. august 1992. godine granate ispaljene s položaja Vojske RS-a izazvale veliki požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica.
Simbol grada i vjerovatno jedan od najreprezentativnijih i najljepših objekata iz austrougarskog perioda za vrijeme opsade Sarajeva više puta je bila granatirana, a 25. augusta granate ispaljene s agresorskih položaja prouzrokovale su veliki požar u kojem je unutrašnjost objekta u potpunosti izgorjela.
Vijećnica koja je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu služila kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i predstavljala okupljalište studenata i svih ljudi željnih znanja, izgorjela je tog 25. augusta u samo nekoliko sati, a sa njom je nepovratno uništeno i pisano blago Bosne i Hercegovine.
Prema podacima, u požaru je stradalo skoro 80 posto bibliotečkog fonda, dva miliona knjiga, časopisa kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče historiji Bosne i Hercegovine.
