Podsjetio je da je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH na vrijeme usvojen budžet.
"Zastupnički dom Parlamenta FBiH je 9. januara usvojio budžet za 2019. godinu. Inače, čim je konstituisan Zastupnički dom Parlamenta FBiH, s obzirom na to da u pisarnici Doma nije bio niti prijedlog budžeta FBiH, niti je bila odluka o privremenom finansiranju FBiH dostavljena Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, odmah je bio upućen dopis Vladi FBiH. Slijedom toga, Vlada FBiH je u decembru 2018. godine dostavila prijedlog budžeta po hitnoj proceduri. Mi smo odmah zakazali sjednicu i budžet je usvojen što se tiče Zastupničkog doma Parlamenta FBiH", rekao je Karajbić.
Dom naroda je mogao i trebao usvojiti budžet FBiH
S obzirom na to da se Parlament FBiH sastoji od dva doma, osim Predstavničkog, i Dom naroda Parlamenta FBiH treba da potvrdi budžet FBiH kako bi stupio na snagu.
"Po mom mišljenju, Dom naroda Parlamenta FBiH je mogao i sada može donijeti budžet, odnosno usvojiti ga u istom tekstu, kao što je to već urađeno u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Po meni, trebalo je sazvati Dom naroda Parlamenta FBiH. Ni sada to nije kasno. To treba uraditi što hitnije. Po mojim informacijama, u ponedjeljak, 11. februara ističe rok od 14 dana prema zahtjevu jednog kluba, Kluba bošnjačkog naroda, koji je tražio zakazivanje sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH", istakao je Karajbić.
Ukoliko u tom slučaju predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ne sazove sjednicu, kaže Karajbić, to može uraditi neko od dopredsjedavajućih - Jasenko Tufekčić ili Drago Puzigaća.
"Ne mogu u ovom momentu da kažem šta će raditi drugi dom. Ali, to je logičan slijed događaja", podcrtao je Karajbić.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH govorio je o tome šta treba hitno poduzeti kako bi se finansijska blokada FBiH, koja je na snazi od 1. februara zbog neusvajanja budžeta, riješila te kako bi se ispunili zahtjevi budžetskih korisnika, a posebno boračkih i socijalnih kategorija stanovništva koji očekuju svoje naknade.
"Prije svega, treba onaj ko je izabran da i vrši određeni posao. I treba taj posao da vrši na odgovoran način. U tom slučaju, ne bismo imali mi problem koji trenutno imamo u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko neko radi savjesno i odgovorno svoj posao nije bitno kojoj političkoj opciji pripada i nije bitno da li u cjelosti postoji određena parlamentarna većina ili ne, kada je u pitanju jedan sveopći interes, a usvajanje budžeta je sigurno opći interes od sudbonosnog značaja za funkcionisanje FBiH. Do sada ne pamtim da je bila ovakva situacija kao što je imamo. Sada je pogrešno i govoriti, jer nije ni bitno, da je odgovornost na određenim političkim pobjednicima. To je manje bitno, bitno je da se budžet usvoji što prije", smatra Karajbić.
Neki priželjkuju da se obezglave sve zakonodavne institucije u FBiH
Ističe da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH BH blok ima 32 zastupnika, a za većinu je potrebno najmanje 50 zastupnika, jer taj dom broji 98 zastupnika.
"Pokazuje se i kroz usvajanje budžeta u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH da je bila ispravna odluka da se izabere predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Nije bilo nikakve opstrukcije u radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Pokazalo se da on funkcionira, pokazalo se da su konstituisana sva radna tijela, njih 25. Još dva dopredsjedavajuća trebaju kako bi se u cjelosti konstituisao Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Pored toga, bilo ko u bilo kojem momentu ukoliko bude imao 50 i više zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH njegovo je pravo da može izabrati i rukovodstvo i predsjedavajućeg i dopredsjedavajuće. Čak može i 'prepakovati', izmijeniti i strukturu radnih tijela ukoliko to želi. To je u demokratskom svijetu sasvim logično. Parlamentarna većina odlučuje", kaže Karajbić.
Ukoliko dođe do promjene te parlamentarne većine koja je bila u periodu kada je biran predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, navodi Karajbić, oni mogu izabrati bilo koga, i dodaje:
"Ne bi bilo poželjno ni korisno da apsolutno nema ko zakazati sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Možda neko priželjkuje da obezglavi sve institucije zakonodavne u FBiH. Tome se trebaju suprotstaviti sve političke opcije, neovisno o tome da li se u budućnosti vide kao pozicija ili se u budućnosti vide kao opozicija. Interesi opći i interesi države mogu se braniti jednako i iz pozicije i iz opozicije".
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH govorio je i o tome kada se može očekivati formiranje vlasti u FBiH.
"Odgovornost za sastavljanje vlasti je jasno na onim političkim opcijama koje se smatraju pobjednici. Mi ovdje imamo relativne pobjednike. Kod nas je nažalost etnički Ustav i to je nešto što sigurno usporava i formiranje vlasti i razvoj Bosne i Hercegovine. To je nešto što treba prevazići pošto je građanski princip svugdje u svijetu i nema razloga da on ne bude i u BiH. Mi koji pripadamo građanskim političkim opcijama smatramo da Ustav treba biti što manje etnički, a što više građanski uz naravno zaštitu određenih kolektivnih prava naroda kako to u modernoj Evropi postoji. Međutim, ovaj jedan retrogradan sistem i Ustav koji isključivo samo prividno produbljuje podjele, on odgovara određenim etno-nacionalističkim opcijama koje pod parolom prividne zaštite kao jednog, drugog ili trećeg naroda opstaju na vlasti 28 godina", stava je Karajbić.
Nužan dogovor o prioritetima
Iako su odlučili da ostanu u opoziciji, Karajbić je iznio i stav o tome može li se očekivati da BH blok ponudi dopredsjedavajućeg iz srpskog naroda za potpredsjednika FBiH s obzirom na to da se očekuje da će stranke iz tog sastava imati najviše delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.
"U ovom trenutku je zaista rano govoriti s obzirom na to da Dom naroda Parlamenta FBiH nije konstituisan. Još se ne zna koje političke opcije će imati određeni broj delegata iz jednog, drugog ili trećeg naroda ili iz reda ostalih. Još se ne zna ko će s kim biti u koaliciji, što nije detaljno iskristalisano. Nakon konstituisanja Doma naroda Parlamenta FBiH mi ćemo imati jasniju sliku. Vjerovatno će biti i ozbiljniji politički pregovori. Ja se nadam da će biti pregovori oko programa, oko onoga šta treba uraditi u budućnosti i šta će biti urađeno, a šta se ne može uraditi. To bi trebao biti osnov za formiranje budućih koalicija kako bi imali efikasnu i izvršnu i zakonodavnu vlast", smatra Karajbić.
Najbolje je, kaže, za jedan nivo vlasti, u ovom slučaju Federaciju BiH, da ima stabilnu vlast i da ona funkcioniše.
"Da li će to biti u budućnosti? Ja se iskreno nadam da hoće", poručio je Karajbić.
Predsjedavajći Zastupničkog doma Parlamenta FBiH govorio je i o prioritetima rada buduće federalne vlasti.
"Po meni, trebamo se držati jednog principa, ko god bude vlast u FBiH. Mi, ukoliko želimo u Evropsku uniju, trebamo donositi zakone koji su prilagođeni zakonima i pravnoj legislativi EU, odnosno koji su komplementarni sa pravnom legislativom EU. Mi smo svjedoci i ove protekle četiri godine smo imali niz zakona koji su bili od ovlaštenih predlagača, u ovom slučaju, naravno, najviše je Vlada FBiH predložila zakona u parlamentarnu proceduru, a imali smo klauzule da oni nisu usklađeni sa pravnom legislativom EU. Tako da tu svi političari moraju biti iskreniji", cijeni Karajbić.
Smatra da su prioriteti i podizanje političke kulture, kulture dijaloga u političkom svijetu koji su narušeni i u određenim institucijama u FBiH.
"Ne treba da postoje personalni sukobi i lični animoziteti nego da postoji snaga argumenata, da se ukrštavaju argumenti kako bi se dolazilo do najboljeg rješenja. To je nešto što je sigurno potrebno u političkom životu BiH", kaže Karajbić.
Privredi i privrednicima u FBiH, cijeni, mora se pomoći, a to nije urađeno u proteklom manadatu.
"Bili smo opozicija, ali to ne umanjuje odgovornost, ali odgovornost nije ista. Nažalost, u proteklom mandatu smo imali dodatna oporezivanja poduzetnika što ne možemo reći da je bilo potrebno. U ove četiri godine oporezovana je dividenda, oporezovana je dobit na izvoz. To je nešto što nije trebalo da se radi. Mi u svakom slučaju trebamo reći da imamo nezavršeno i nedovoljno razvijeno okruženje ekonomsko i da je našim preduzećima potrebna pomoć od države. Država je regulator koji treba da reguliše odnos između poslodavca i uposlenika", kaže Karajbić.
Smanjiti poreze i doprinose, a povećati plaće
Nesumnjivo je, navodi on, da treba doći do smanjenja poreskih opterećenja, pogotovo kada su u pitanju opterećenja iz radnog odnosa, odnosno poreza i doprinosa na plaće. S druge strane, ističe Karajbić, država kroz povećanje minimalne plaće treba da zaštiti radničku klasu.
"Mi ne možemo kao država se ponašati na način da se stavi u poziciju favorizovanje poslodavaca ili radnika. Tu mora biti balans. I radnici i poslodavci su potrebni ovoj državi i tako se treba ophoditi i vlast i na nivou izvršne vlasti - vlade, a isto tako se treba ophoditi i zakonodavna vlast prilikom donošenja određenih zakona. Po meni, treba podići minimalnu plaću, a sa druge strane, treba smanjiti doprinose i poreze na plaću da budu i jedni i drugi zadovoljni. To će imati višestruki efekat, ne samo u ekonomskom smislu nego i u demografskom, i kretanje određenog stanovništva, koje je mlađe, iz jednog područja u drugo imamo. Mi ne možemo kazati - krivi su mladi. Oni nisu krivi. Krivi su političari. Kriva je vlast koja ne prilagođava ambijent života kakvi ti ljudi žele u ovoj državi. Ova država nije siromašna. To treba jasno reći. Ako ima pogrešnu vlast ili možda bahatu vlast, treba mijenjati vlast, a ni u kom sluačju ne treba mijenjati narod", mišljenja je Karajbić.
Ističe da se neće ništa pogriješiti ako kažemo da Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH da ima negativne trendove kada je u pitanju demografsko kretanje stanovništva, da ljudi u najpotentnijoj dobi kada su najkorisniji za državu moraju, ne svojom voljom, napuštati ovu zemlju zato što ovdje nemaju egzistenciju.
"To je jedan od problema koji buduća vlast treba staviti u prioritete. Prije svega, vlast treba da donosi zakone odozdo. Mora se, prije svega, pričati s tim ljudima. Reći koje su njihove potrebe i želje, pa tek onda donositi određene zakone. Kod nas je do sada uvijek bio obrnut sistem. Dođe neko na vlast, formira se određena većina, oni su najpamentiniji i onda oni donose zakone, a i ne pitaju one ljude na koji se ti zakoni odnose. Ovdje je dominantan ekonomski aspekt zbog čega ljudi odlaze. Međutim, jedan drugi aspekt je također, prisutan. Dosta je ljudima političkog prepucavanja, dosta je određene pravne nesigurnosti, dosta je i fizičke nesigurnosti u BiH... Tako da ta nepravda i nepravična raspodjela su problem. Barem ta dva segmenta se mogu popraviti", smatra Karajbić.
Izvještaji padaju, a menadžemnti ostaju
Ističe da se mora vratiti diginitet parlamentima i skupštinama, te da izvršna vlast ne može biti dominantna kao do sada.
"To je izraženo u Bosni i Hercegovini dugi niz godina na svim nivoima vlasti. Kada određeni prijedlozi dolaze iz Vlade, obično u Vladi sjede ljudi koji pripadaju određenoj vladajućoj većini, a u parlamentima vrlo često imamo takozvane klimoglavce. Vrlo često ljudi i na hodniku kažu: mi se ne slažemo sa određenim zakonom, ali, evo, moramo podržati zato što su kao dio većine. Pored toga, imamo, možemo slobodno reći, situaciju gdje je Parlament razvlašten. Nedopustivo je da se ne usvajaju izvještaji određenih preduzeća, da li to bilo javnih preduzeća, kao primjerice telekomi, elektroprivrede... ili bile određene ustanove, a da menadžmenti ostaju. Parlament ne prihvata izvještaje o radu tih ustanova, a njihovi menadžmenti ostaju na pozicijama. To je nešto što nije prirodno. Ako parlamenti ne usvoje izvještaje određenih institucija, automatski treba mijenjati menadžment. To je nešto što treba raditi", poručuje Karajbić.
Pored toga, kaže, imamo situaciju i da određenim finansijskim institucijama i ustanovama u FBiH nažalost Parlament ne može ništa.
Političari su preplaćeni
"Pored toga, mi trebamo pristupiti i reformi pravosudnog sistema. Neshvatljiva je činjenica da Parlament ne može ništa ni pravosudnom sistemu. Naravno, ne treba da se politički miješa, ali trebaju se donijeti određeni zakoni koji će biti efikasan alat za sprovođenje pravde pošto pravde ima onoliko koliko je običan čovjek zaštićen. A, određenim ljudima koji su sami sebe zaštitili, njima možda i smeta funkcionisanje pravosudnog sistema u FBiH", naveo je Karajbić.
Komentirao je i činjenicu da u FBiH nema dovoljno političke volje za rješavanje naknada porodilja, dječijeg doplatka, socijalnih kategorija, a da sa druge strane izabrani zvaničnici svoje naknade povećavaju za čak 100 posto.
"To su te negativne poruke koje opredjeljuju naše građane da, mogu slobodno reći, napuste ovu zemlju. Većina političara u BiH je preplaćena. I to treba jasno reći. Ne vjerujem da postoji političar koji bi više trebao biti plaćen nego što jeste. Svaki političar je više plaćen nego što usitinu vrijedi i što doprinosi ovoj društvenoj zajednici. Tako da te odluke treba osuditi i mislim na jedan jedinstven način treba riješiti sva primanja u Federaciji BiH. Odnos 1:3 bi bilo nešto što bi bilo pošteno. Niko ne ne može imati šest, sedam, osam puta više ukoliko neko nema čak ni za egzistenciju. Omjer 1:3 bi bio rješenje za to", stava je Karajbić.
