Osim istorijske važnosti, ovaj objekat je značajan i po tome što je u njemu smješten Muzej Unsko-sanskog kantona, koji, međutim, već duže od osam godina ne radi.
"Zbog potreba obnove kule mi smo povukli i deponovali sve muzejske eksponate. Međutim, ispostavilo se da su se radovi iz više razloga odužili godinama, ali mi smo u međuvremenu uradili dosta posla na uređivanju novih muzejskih postavki i sada ih ukupno imamo pet", istakao je Nijazija Maslak, direktor Muzeja USK.
Radovima na rekonstrukciji i uređenju Kapetanove kule rukovodi Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa USK, a direktor ove ustanove Amir Kadić ističe kako je cijeli posao urađen detaljno i temeljito.
"Ovakav vid rekonstrukcije Kapetanova kula nikad nije prošla, išlo se u detaljne analize drvenih greda, stropova, podova, temelja i sve je to tražilo dugotrajna i temeljita ispitivanja. Tek kada je sve to bilo okončano moglo se pristupiti konkretnim rekonstruktivnim radnjama", istakao je Kadić.
On je dodao kako se uskoro očekuje i uređenje spoljašnjosti ovog istorijskog objekta, a kada svi radovi budu okončani muzejske postavke će biti vraćene u kulu i ona će biti otvorena za buduće posjetioce. Time će se obogatiti i turistička ponuda ovih prostora, s obzirom na to da se broj turista koji posjećuju Bihać i Unsko-sanski kanton iz godine u godinu povećava.
Kapetanova kula, kao i ostali spomenici kulture u Bihaću, stradala je u proteklom ratu, a i zub vremena učinio je svoje, a posljednji značajniji rekonstruktivni radovi provedeni su prije 56 godina. Ona je jedan od simbola grada na Uni, a prema istorijskim podacima sagrađena je 1695. godine. Sazdana je od tvrdog kamena bihacita, čine je prizemlje i tri sprata i nekad je bila rezidencija u kojoj su, za vrijeme vladavine Osmanlija, stolovali bihaćki kapetani, upravnici grada.
