Prema tvrdnjama Huseina Oručevića i Marina Bage, koji su tim povodom već podnijeli i krivične prijave, mulj zbog nesavjesnog i nestručnog upravljanja postrojenjem, sadrži povećane procente supstanci koje u tom slučaju mogu biti pogubne za živi svijet. Kazali su i kako su uposlenici Vodovoda, koji su bili angažovani kod prečistača, već tražili medicinsku pomoć, a neki i “pobjegli glavom bez obzira“, sa funkcija na kojim su dotad zarađivali dohotke. U Vodovodu nisu bili raspoloženi za izjave, u Gradskoj upravi – također. Dosad se većinom prebacivala loptica sa vrata na vrata. Istina, Gradska uprava dan kasnije oglasila se saopštenjem.
- Optužbe koje su račun Grada Mostara, Gradonačelnika i JP Vodovod, na konferenciji za novinare iznijeli predstavnici nevladine udruge Futura, a tiču se projekta rada postrojenja za tretman otpadnih voda - pročistača, predstavljaju samo još jednu u nizu zlonamjernih i ničim utemeljenih. Optužba da se građani Mostara kontinuirano i godinama truju je neistina i u funkciji određene politike, a što najbolje znaju oni koji ove neistine plasiraju i s kojima uznemiruju javnost i građane Mostara, kao i njihovi naručitelji i nalogodavci. To najbolje potvrđuje neosporna činjenica da je spomenuto postrojenje počelo s probnim radom tek u šestom mjesecu 2018. godine i da se mulj počeo proizvoditi u zadnjih četiri mjeseca te da isti sadrži sve one materije koje u većoj ili manjoj koncentraciji sadrži mulj i u drugim postrojenjima u BiH. U prilog te činjenice govori i Izvještaj kemijske analize parametara dehidriranog mulja sa Postrojenja otpadnih voda u Mostaru broj: 02-24-1-1-160-6/19, a kojeg je izradio Federalni zavoda za agropedologiju iz Sarajeva na zahtjev JP Vodovod Mostar, poručeno je iz Vodovoda.
Bago i Oručević, posebno su tokom nedavnog izlaganja, skrenuli pažnju na piralen. Radi se o kancerogenoj supstanci, koja izaziva genetske mutacije i direktno ulazi u DNK i RNK. Zagađuje milijardu kubika vode i praktično je neuništiv. Sa povećanim procentom u mulju, on je prijetnja cijelom Mostaru.
Profesor Ahmed Džubur, ekspert u oblasti poljoprivrede, posljednjih dana se malo više informisao o samom piralenu.
- Kolege koje su više upućene kazali su mi da je riječ o tvari koja može izazvati ogromne probleme. Iskreno, nisam se dosad njime konkretnije bavio, rekao nam je.
U Federalnom zavodu za agropedologiju, piralen također nije bio predmet detaljne analize. Analiza mulja kod prečistača otpadnih voda urađena je sredinom marta. Izuzeti su uzorci i ispitan mulj, u skladu sa Pravilnikom za eventualnu primjenu u poljoprivredi. Potvrdio je to i Ejub Trako naglašavajući da je analiza rađena samo za eventualnu primjenu u poljoprivredi.
Ona je pokazala da je sporni mulj kontaminiran i da se u poljoprivredne svrhe ne može koristiti. Razlog je povećan sadržaj polihloriranih bifenila. Ipak svega sedam polihloriranih bifenila bilo je predmet detaljne analize, ali među njima nije bio piralen.
- Zavod nije akreditovan da bi analizirao tu supstancu. Mogu samo kazati da su u mulju ustanovljene prekogranične vrijednosti bifenila kojim smo se bavili, te da se mulj zbog toga ne može primjenjivati u poljoprivredi, rekao je Trako.
Zavod je preporučio da se mulj zbrine u sanitarnu deponiju prema ekološkim uzusima, a to bi saznajemo terbala biti ionako nefunkcionalna deponija Uborak. Viškovi smeća ne tretiraju se prema propisanim procedurama, pa i mještani na sjeveru Grada (oko Uborka) imaju velike probleme. Odlučni su u namjeri da svojim tijelima zaustave dolazak mulja na Uborak. Potvrdio nam je to predstavnik stanovnika naselja Gornji Vrapčići Nijaz Hodžić.
Vrijedi spomenuti da smo jutros pokušali doći do mulja, ali i da nam nesusretljivi čuvar na kapiji postrojenja nije dozvolio pristup. Razgovarali smo i sa građanima.
- Sve ono o čemu ne znamo mnogo, a s čime nas neko ko bolje zna prepadne, naravno izaziva određenu vrstu straha ili nelagode. Živim daleko od tog mulja, ali sam zabirnut kao i svi savjesni sugrađani. Nadam se da će nadležni pronaći rješenje, koje će biti na zadovoljstvo svih građana. Nadam se i da sporni piralen neće uzrokovati štetu, rekao nam je Omar Tipura.
Mreža Naše društvo maločas je objavila da je tokom posljednja dva dana dobila nove informacije i dokumente vezano za problem mulja. Nove dokumente i hemijsku analizu kojom je potvrđen sastav mulja odlučili objavili su, jer su kako kažu, nove informacije pokazale da se mora hitno djelovati. Prvenstveno zbog zaštite zdravlja radnika koji rade u postrojenju pročistača.
- Pozivamo direktoricu postrojenja da objasni svojim radnicima šta znače skraćenice PCB, HCH, TPH, PAH i zašto su visoko iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Isto pitanje postavljamo svima koji u svojim ladicama skrivaju ovaj dokument već tri mjeseca. Zašto on nije dostupan javnosti od prvog dana? Tragom provjere informacija koje su iz Grada naveli u svom saopštenju uputili smo direktoru JP Deponija konkretna pitanja: “Je li na JP Deponiju deponiran otpadni mulj sa pročistača?“ i “Je li JP Deponija na bilo koji način, pismeno ili usmeno prihvatila obavezu, odnosno dala saglasnost za deponiranja takvog otpada u svom krugu?“, navedeno je.
U saopštenju je navedeno i da je posljednje saopštenje za javnost Gradske uprave proslijeđeno Tužilaštvu HNK-a, prenose Vijesti.ba.
