OSCE je 25. novembra pokrenuo godišnju kampanju u Bosni i Hercegovini i širom jugoistočne i istočne Evrope pod nazivom “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.
Cilj kampanje je prekinuti šutnju o nasilju nad ženama informiranjem javnosti o alarmantnoj situaciji, širenjem svijesti javnosti o opsegu problema, te predlaganjem rješenja.
U okviru kampanje, u decembru 2019. godine 700 postera o jačanju svijesti o nasilju nad ženama i ulozi policije u borbi protiv nasilja bit će distribuirano policijskim stanicama širom države.
Kampanja je bazirana na glavnim rezultatima iz istraživanja OSCE-a o dobrobiti i sigurnosti žena iz 2018. godine, u okviru kog je intervjuirano više od 15.000 žena.
To istraživanje je obuhvatilo sedam država članica OSCE-a Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Moldaviju, Ukrajinu i Kosovo, a više od 2.300 žena iz BiH je učestvovalo u istraživanju.
Istraživanje je pokazalo da nasilje nad ženama pogađa žene svih starosnih dobi, u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, neovisno o njihovim ličnim okolnostima.
Dvije od tri žene koje su intervjuirane u BiH smatraju nasilje nad ženama uobičajenom pojavom, a jedna od četiri žene smatra nasilje nad ženama vrlo uobičajenom pojavom.
Jedna od četiri ispitanice smatra da je nasilje u porodici “privatna stvar” koja treba ostati unutar porodice.
– Polovina žena u BiH je doživjela neki oblik nasilja počevši od dobi od 15 godina, a samo 15 posto žena prijavilo je nasilje počinjeno od ne-partnera – kazala je šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec.
Napomenula je da su žene u BiH predmetom alarmantno visokih nivoa rodno zasnovanog nasilja, što je jednostavno neprihvatljivo te je potrebno poduzeti konkretne korake da se osigura dobrobit i sigurnost žena u BiH.
– Vlasti bi trebalo da izdvoje adekvatna finansijska sredstva za širenje svijesti o postojanju i pristupu službama za podršku preživjelim, te da osiguraju dosljedno kažnjavanje počinitelja. To bi trebao biti prioritet svima, bez obzira gdje rade ili koju funkciju obnašaju – podvukla je.
U borbi protiv nasilja nad ženama, mediji imaju važnu ulogu kroz slanje jasnih i glasnih poruka s ciljem informiranja javnosti o ovom problemu i poticanja žrtava da prijavljuju doživljeno nasilje.
Istraživanje OSCE-a pokazuje da je samo tri posto intervjuiranih žena iz BiH prijavilo najozbiljnije slučajeve seksualnog uznemiravanja policiji, te da je 51 posto žena izjavilo da nisu razgovarale ni s kim o slučajevima seksualnog uznemiravanja koje su iskusile.
Sram, ekonomska ovisnost, strah od odmazde od strane počinitelja i nepovjerenje u institucije glavni su razlozi neprijavljivanja.
Utjecaj nasilja je ozbiljan i dugotrajan, a implikacije po zdravlje i dobrobit žena kompleksne su i široko rasprostranjene.
Preživjele žrtve obično osjećaju strah, šok, sram ili bijes i oko tri od deset žena pogođene su dugotrajnim psihološkim posljedicama, kao što su osjećaj ranjivosti, depresija, gubitak samopouzdanja i poteškoće sa spavanjem.
Nasilje nad ženama je rezultat rodne neravnopravnosti, rodnih stereotipa i uvriježenih kulturoloških normi i nasilje nad ženama nije privatna stvar, podsjećaju iz OSCE-a.
Od najvećeg je značaja, ocjenjuju, da relevantna ministarstva i institucije u BiH, te nevladine organizacije i mediji redovno provode kampanje informiranja i širenja svijesti da bi se promijenila percepcija tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, te javnost informirala o individualnim i društvenim posljedicama nasilja nad ženama.
Promoviranje dostupnih službi za podršku preživjelima i informiranje javnosti o tome na koji način se nasilje može spriječiti, u što spada praksa nulte tolerancije i adekvatne kaznene politike za počinitelje, te uključivanje muškaraca i dječaka u borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, od izuzetno je velikog značaja.
