Bosna i Hercegovina postala je poprište nadigravanja velikih sila - Sjedinjenih Država i Rusije. Kad se tome doda i ne tako zanemariv utjecaj Turske, ispada da zemljica u kojoj žive svega četiri miliona stanovnika, predstavlja prijelomnu tačku interesa nekadašnje podjele na Zapad i Istok.
Satiričari često kažu da se pravimo previše pametni za „narod koji je skupljao novac da Esmeralda progleda“. No, treba biti realan, već se skoro 30 godina lome koplja oko nas, nadigravaju se zapadne sile i zvanična Moskva, susjedi pokušavaju da otmu po komadić, svjetski centri moći baš u nama vide primjer svojih uspjeha i padova, nameću nam evropske namjesnike, koji opet imaju svoje namjesnike. Mi se koprcamo između vlastitih nerealnih očekivanja i realnih problema.
Dodik se požalio Putinu
Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji (Aleksandru Vučiću) u četvrtak još jednom je otvorila pitanje šta je Moskvi, Ankari i Zagrebu Bosna. Šta od nas žele? Šta planiraju s nama?
Aleksandar Popov iz srbijanskog Centra za regionalizam upozorava da u BiH ima onoliko zona utjecaja koliko ima konstitutivnih naroda, dakle najmanje tri.
- Svi znaju da je stanje u BiH neodrživo. Uz pomiješane interese, mijenjanje Dejtona je skoro nemoguće - kazao je Popov.
O Dejtonu se nije govorilo u Beogradu tokom kratkog susreta Putina i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika. No, Dodik se, pod zastavom BiH, požalio Putinu da Bošnjaci uvjetuju konstituiranje državne vlasti prihvatanjem odluke o putu ka NATO-u.
Upravo je NATO za predsjednika Evropskog pokreta Srbije Mihajla Crnobrnju ključno pitanje Putinovog interesa na Balkanu.
- Vjerujem da nas Rusija vidi kao strateškog partnera, koji može da brani i promoviše interese Rusije u regionu – ocijenio je Crnobrnja.
Inače, srbijanski analitičari Putinovu su posjetu Srbiji imenovali kao „pokaznu vježbu ljubavi“. Uz egzaltiranu vlast, razdragane medije, „sretni i energični“ narod u špaliru, teško su se provukle racionalne stvarne poruke. Postavlja se pitanje zašto Srbija nastavlja da demonstrira prijateljstvo s Rusijom kad je odlučna da se priključi EU, te zašto Putin prisiljava Srbiju na vještački izbor između Moskve i Zapada.
Ruske investicije bilježe velike minuse
Tako je posjeta završila neriješeno Putin - Vučić 1:1. Moskva je potvrdila da ima branu NATO-u na Balkanu, Vučić je demonstrirao moć. Jedini gubitnik je RS i Milorad Dodik, s njim i BiH. Nerazumljivo Dodikovo nametanje tema o ulaganju Rusije u BiH, odnosno RS, izgubilo se u političkim floskulama i obećanjima.
Konkretno, ruske investicije u BiH posljednjih godina bilježe minuse. Tako je 2016. investirano manje za 50 miliona eura, a za godinu još 5 miliona manje. Rafinerija nafte u Brodu, ulja u Modriči, „Optima Grupa“, neke od najznačajnijih ruskih investicija, nisu donijele ništa osim gubitaka.
U Srbiju je, navode analitičari, Putin više uložio tokom Koštunicinog ili Tadićevog mandata.
Kompanije iz EU su uložile u Srbiju pet puta više novca nego ruske - navodi Centar za studije demokratije.
Time je potvrđeno da velike sile nemaju prijatelje, već samo interese. Vježba ljubavi!
Tako „ljubav“ prema Hrvatima u BiH pokazuje i Zagreb. Isprazne rezolucije, lažna briga, tu bolnica, tamo škole.
Emocije prevladavaju, no u konačnici, politika koju hrvatski HDZ vodi prema BiH, napose bh. Hrvatima, uglavnom je tutorska, nepromišljena, bez strategije i cilja.
Neriješenih pitanja na papiru između BiH i Hrvatske sve je manje. No, svako malo iz Zagreba ka Sarajevu stigne otrovna strelica. Mandat aktualne predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović počeo je basnom o hiljadama mudžahedina raspoređenih po BiH, nastavlja se pričama o ugroženosti BiH, a eskalira poslije oktobarskih izbora, neulaskom Dragana Čovića u Predsjedništvo BiH.
Zagreb samodopadno demonstrira ulogu lidera na Balkanu i u tome se žustro natječe s Beogradom, razvlačeći BiH na lijevo i desno.
Ni turske cifre ne pokazuju "bratsku ljubav"
Posebna priča je Turska i njen lider Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Ergogan), koji voli ponoviti da mu je prvi predsjednik Alija Izetbegović BiH ostavio „u amanet“. Upravo će tu nikad dokazanu tvrdnju pragmatično koristiti Izetbegović junior potpirujući bošnjačke emocije, te tražeći u kriznim trenucima zaklon u Ankari. No, posrijedi je čisti turski interes, da ojača svoju poziciju na Balkanu, te kad zatreba podsjeti na zajedničku prošlost i najavi moguće pretenzije nekadašnje Turske.
Za to vrijeme cifre ne pokazuju „bratsku ljubav“. Prema zacrtanom cilju, trgovinska razmjena Turske i BiH bi ove godine trebala dostići milijardu dolara.
Trgovinska razmjena između Srbije i Turske prije dvije godine iznosila je 999 miliona eura, dakle, već je premašila milion.
Erdoan i Grabar-Kitarović tokom ove sedmice najavili su da će se uskoro približiti cilju od milijardu dolara.
Inače, hrvatska predsjednica i turski predsjednik i ovoga su puta razgovarali o omiljenoj temi – Dejtonu, koji, tvrdi Erdoan, treba revidirati.
Takve izjave, naročito kad dolaze (i) iz Ankare u BiH, stvaraju novi problem. Tri strane različito reagiraju, očekivanja su suprotna, Hrvati očekuju treći entitet, Srbi odvajanje RS, Bošnjaci unitarizaciju.
Pod tim i takvim tutorima BiH je, kako bi rekao prof. dr. Nerzuk Ćurak, trajno onemogućena da bude država.
Radi se u nekoj vrsti samoproglašenog tutorstva nad BiH, o kompleksu više vrijednosti koji, nakon što je intenzivno rastao u Beogradu, sve više raste i u Zagrebu - naglašava Ćurak.
BiH, dakle, ima problem malih i velikih imperijalizama. Golemo!
Neumoljive brojke
Ekonomski upliv Rusije u Srbiji obuhvata samo oko 10 posto srpske ekonomije, dok, naprimjer u Crnoj Gori, ruske direktne investicije čine čak trećinu BDP-a.
Najveći investitor u BiH u prošloj godini bila je Austrija, slijede Hrvatska, Slovenija, Švicarska, Njemačka i Srbija.
Za razliku od zategnutih političkih odnosa, saradnja Hrvatske i Srbije cvjeta na privrednom planu. Robna razmjena u posljednjih deset godina više je nego udvostručena, a u 2017. prvi put je premašila milijardu eura.
„Hvala za veto!“
Putin je u Beogradu srbijanskom predsjedniku Vučiću uručio visoku državnu nagradu, orden Aleksandra Nevskog.
Zahvalnost za ovo priznanje za Vučića nije bila protokolarna.
- Srpski narod nikada neće zaboraviti da je Rusija 2015. godine, po naredbi Putina, stavila veto na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN po kojoj su Srbi trebali biti proglašeni za genocidni narod - poručio je Vučić.
Tri Putinova poraza
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikola Samardžić podsjetio je da je Putin doživio „tri ozbiljna poraza u prethodnih nekoliko dana“.
- Prvo glasanje u makedonskom parlamentu, pa glasanje u grčkom parlamentu i glasanje u britanskom parlamentu, to su tri odluke koje odbacuju Putinovu ideju podjele i razaranja Evropske unije i NATO pakta i zaoštravanje etničkih odnosa – ocijenio je prof. Samardžić.
On je ocijenio i da Putinov dolazak Srbiji nije donio ništa novo, javlja Avaz.ba.
- To je tipičan primjer susreta dvojice državnika, jednog male i drugog velike zemlje i sve što je govoreno je na tom nivou - kazao je.
